U posljednjih nekoliko godina ekstremni vremenski uvjeti sve su češći u BiH, kao i diljem svijeta. Rastuće poplave, olujni vjetrovi, suše i neočekivani temperaturni ekstremi uzrokuju značajne materijalne štete i ugrožavaju živote, piše Večernji list BiH. Poplave kakve su pogodile Jablanicu, Konjic, Fojnicu, Kiseljak i Kreševo nešto su o čemu ćemo govoriti dok god nas bude ovdje, no bit će još vremenskih anomalija s kojima ćemo se boriti jer vremenskih ekstrema uvijek je bilo, a sad se čini da su nekako učestaliji.
Zoran Zadro, profesor i meteorolog amater, koji je, za razliku od mnogih stručnjaka u meteorologiji, jasno rekao da su moguće lokalne poplave i da će vrijeme biti ekstremno opasno. To je Večernji list na svojim stranicama objavio dva dana prije nego što će se kaos dogoditi. Nažalost, to upozorenje pokazalo se točnim. Ovaj profesor zemljopisa predvidio je i snijeg 2012. godine, tako da ga se u mnogočemu može uzeti kao relevantnog sugovornika. Za pojavu u Jablanici danas, kad je sve prošlo, kaže: - Prije ove velike katastrofe koja je pogodila Donju Jablanicu vidjelo se da dolaze velike količine oborina koje će stvoriti probleme. Ovo će pisati povijest, sigurno - kaže nam. Osim kod nas, ni u svijetu nije bolja vremenska situacija, a tema su ovih dana i razorni uragani. S obzirom na to da smo svi pratili događanja s Miltonom na Floridi, profesora smo upitali može li se takvo nešto dogoditi i kod nas. Prema profesoru Zadri, uragani kao vrsta tropskih oluja ne predstavljaju prijetnju BiH. Uragani, odnosno ogromne vrtložne oluje tropskog tipa, obično se formiraju iznad toplih oceana, osobito u području Tihog i Indijskog oceana. Ove oluje zahvaćaju obale azijskih zemalja, poput Japana, Filipina i Kine, kao i područje Meksičkog zaljeva. Zadro ističe da su "uragani prijetnja uglavnom područjima oko Meksičkog zaljeva, gdje mogu donijeti velike materijalne štete i predstavljaju opasnost za živote ljudi". Posljednja velika katastrofa na Floridi, primjerice, bila je 1992. godine, kada je uragan Andrew uništio čitava naselja, podsjetio je. Međutim, iako BiH ne prijete tropske oluje poput uragana, profesor Zadro upozorava na vjetrove uraganske snage koji su posljedica snažne bure i juga. Ovi vjetrovi, prema Zadri, mogu dosegnuti snagu uragana prve ili druge kategorije, stvarajući značajne štete u priobalnim i planinskim dijelovima zemlje. U posljednjih sedam godina regija je svjedočila nekoliko takvih događaja, pri čemu su vjetrovi prouzročili rušenje infrastrukture, oštećenje zgrada i prekide u opskrbi električnom energijom. Posebnu pozornost izazivaju rijetki mediteranski uragani, poznatiji kao medicani. Ti fenomeni pojavljuju se u Sredozemlju i izvantropskog su podrijetla, ali prema strukturi podsjećaju na tropske oluje. Mogu dosegnuti snagu uragana prve ili druge kategorije, ali ne jače od toga.
- Postoje, doduše, rijetki fenomeni koji se pojave u Sredozemlju, oluje su izvantropske, ali po svojoj strukturi izgledaju vrtložno kao uragan, a nazivaju se medicani. Neki ih zovu mediteranskom verzijom uragana. Ove oluje također mogu imati snagu prve ili druge kategorije uragana, ni u kojem slučaju snagu najjače kategorije 5 Saffir-Simpsonove ljestvice. Jedine oluje, ali mnogo manjeg promjera u odnosu na uragan i koje su strogo ograničene, a povezane su s nastankom superćelijskih vrsta oluja mogu dosegnuti snagu uragana do 4. ili 5. kategorije jesu tornada, koji se, doduše, rijetko događaju, ali se znaju dogoditi u toplijem dobu godine nad Panonskom nizinom, ali i šire u Europi - naveo je.
