Bosni i Hercegovini, prema procjenama ekonomista, trebat će od 50 do 60 godina da dostigne prosječnu razinu razvijenosti članica Europske unije.
Trenutačno, najveći broj građana BiH teško osigurava golu egzistenciju, a tezu da nam je Europa desetljećima daleko potvrđuju i svi relevantni podaci koji ukazuju na to da pripadamo europskom dnu. Razlog je to i masovnog iseljavanja bh. radne snage. Plaće u BiH već godinama su nedovoljne za golo preživljavanje. Istina, plaće iz godine u godinu bilježe rast, ali je on, nažalost, simboličan i nedovoljan da zaustavi iseljavanje, piše Večernji list BiH.
Nedovoljno povećanje
Iako je pandemija koronavirusa utjecala na pad poslovanja u brojnim sektorima u regiji, zanimljivo je da je razina prosječne plaće u 2020. godini u svim zemljama zabilježila rast, pokazala je analiza Anadolije.
Najviše je povećana prosječna plaća u Sloveniji, i to za 59,35 eura (pokazatelji listopad 2020. – listopad 2019.), potom u Srbiji za 44,19, S. Makedoniji 36,31, Hrvatskoj 18,41, Bosni i Hercegovini 14,26 te najmanje, osam eura, u Crnoj Gori. I prije povećanja prosječna plaća bila je najveća u Sloveniji, potom Hrvatskoj te Crnoj Gori. Srbija je s prosječnom plaćom prošle godine pretekla Bosnu i Hercegovinu, a Sjeverna Makedonija, iako je zabilježila jedan od najznačajnijih porasta kada je u pitanju prosječna plaća, i dalje je najslabija u regiji. Tako prosječna plaća u Sloveniji iznosi 1181,35 eura (podaci za listopad 2020.), Hrvatskoj 890,41, Crnoj Gori 525 (podaci za studeni 2020.), Srbiji 512,19, Bosni i Hercegovini 490,76, Makedoniji 454,31 euro. U istom razdoblju 2019. godine (listopad 2019.) prosječna plaća u Sloveniji iznosila je 1122 eura, Hrvatskoj 872, Crnoj Gori 517, Bosni i Hercegovini i Srbiji po 468 te Makedoniji 418 eura. Eurostat je nedavno objavio još jedan dokument koji se odnosi na potrošnju. I u ovoj kategoriji BiH je na samom europskom dnu, odmah iza Albanije. Potrošnja u Albaniji na razini je od 40 posto u odnosu na europski prosjek, a BiH je bolja za dva postotna boda. Ispred BiH je Makedonija, a zatim slijede Srbija, Bugarska, Crna Gora, Hrvatska te Mađarska. Prema podacima Eurostata, europski “prvaci” u objema kategorijama su Luksemburg, Njemačka, Austrija, Danska, Belgija, Švedska i Nizozemska. Ovako loš rejting BiH i ne čudi s obzirom na gotovo nikakav rast plaća i stalna poskupljenja.
Rast tijekom godina
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća u Bosni i Hercegovini u prosincu 2018. godine iznosila je 906 KM. To je prvi put da je prosječna plaća u zemlji iznosila više od 900 KM, što je već tada građanima dalo nadu da će u predstojećem razdoblju doći do značajnijeg porasta primanja.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, prosječna mjesečna isplaćena neto plaća u Bosni i Hercegovini za rujan 2019. godine iznosila je 916 KM, što je za 39 KM više u odnosu na isti mjesec 2018. te 131 KM više u odnosu na prosječnu plaću od prije deset godina kada je iznosila 785 KM. Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u BiH za rujan 2020. iznosila je 962 KM. Podaci Agencije za statistiku BiH pokazali su da je tijekom posljednjeg desetljeća prosječna mjesečna plaća rasla oko 13 KM na godišnjoj razini. Već godinama se upozorava da je povećanje plaća u BiH nužno kako zemlja ne bi ostala bez radne snage. Često se spominje i brojka od 1000 KM kao minimalna plaća koja bi mogla u dogledno vrijeme zaustaviti iseljavanje.•
