Kraj studenoga 2022. donio je blagi pad ukupnih depozita u domaćem sektoru u BiH, ali na godišnjem planu u 11 mjeseci prošle godine jedina stopa depozita koja je imala umanjen rast u odnosu na prethodno razdoblje je depozit stanovništva, koji je manji za 262,1 milijun KM (1,8%). Prema mišljenju stručnjaka, to uopće ne predstavlja nešto novo, a usporavanje rasta depozita, kažu, izravna je posljedica inflacije i troškova života, zbog čega su građani morali potezati za ušteđevinom kako bi izmirili svakodnevne obveze, piše Večernji list BiH. I dok jedan dio stanovništva poseže za štednjom kako bi pokrio mjesečne troškove koji neumoljivo rastu, ogroman broj građana nema taj privilegij te je, kako bi preživio, prisiljen pomoć tražiti u pučkim kuhinjama. Naime, u javnim kuhinjama diljem BiH broj korisnika se utrostručio.
Broj utrostručen
Redovi ispred javnih kuhinja u prošloj su godini bili mnogo duži nego svih prethodnih. Tu obroke ne traže samo oni koji su službeno korisnici socijalne pomoći već i brojni građani čije plaće i mirovine u svijetu poskupljenja više jednostavno ne mogu podmiriti ni troškove hrane. Siromaštvo, koje je dijelom načela pandemija, u svom punom obujmu postalo je vidljivo 2022., kada je inflacija velikim dijelom pojela i plaće i mirovine u zemlji. Pandemija koronavirusa, vremenske nepogode i nesreće (suše, oluje, požari) i aktualni sukob u Ukrajini u prethodne tri godine poremetili su svjetsku ekonomiju i gospodarstvo te prouzročili da pošasti 21. stoljeća budu i glad i siromaštvo. Sve više građana BiH odriče se svakodnevnih potreba za život, što je, kažu, jedan oblik siromaštva. Prema posljednjim službenim podacima, javne kuhinje u BiH hranile su oko 14.000 socijalno ugroženih građana. Uzevši u obzir da je prošla godina bila među najtežima, dovoljno je ovaj broj pomnožiti samo s dva i doći ćemo do poražavajuće brojke. - Mislim da je tri puta više korisnika nego što ih je bilo. Imamo do 800 obroka na dan, ali mnogo je ljudi koji se stide da ih se vidi kako tu dolaze. Oni ne žele ulaziti u evidencije, pa dolaze po pakete, a mnogo ih ne želi da ih djeca vide kako dolaze - kazao je ranije za BHRT Miroslav Subašić, predsjednik UG “Mozaik prijateljstva” iz Banje Luke.
Pogoršanje situacije
Prema podacima UN-a, oko 15 posto građana u našoj zemlji živi u apsolutnom siromaštvu, dok je u BiH oko pola milijuna korisnika nekog oblika socijalne pomoći. Najviše smeta to što će iz kruga siromaštva, posebice u sadašnjim uvjetima, biti teško izaći, a otvaranje novih javnih kuhinja svakako nije nešto čime se jedno društvo treba ponositi.
U dokumentu “Procjena posljedica COVID-19 na društvo u BiH”, koji je na osnovi provedene ankete sredinom prošle godine objavio UNICEF, navedeno je da ekonomski poremećaji ozbiljno utječu na životne uvjete kućanstava u BiH. Cijene prehrambenih proizvoda u svijetu, uključujući i BiH, dosegnule su rekordno visoku razinu, što je dovelo do pogoršanja financijske situacije u 52% kućanstava u kojima je provedeno istraživanje u ovom valu, u usporedbi s 43,6% kućanstava u prethodnom valu. Dodatni pritisak na dohodak kućanstava, u kontekstu fragmentiranog i neučinkovitog sustava socijalne zaštite, ima najgore i najopipljivije učinke na obitelji s niskim dohotkom, koji dovode do zaduživanja i smanjenog unosa hrane. Sve to naglašava upozorenja iz izvješća o humanom razvoju o temi socijalne uključenosti u BiH (2021.) i stava UN-a o socijalnoj zaštiti u BiH (2022.), u kojima je naglašeno da će postojeći značajni strukturni jazovi u ostvarivanju pristupa socijalnoj zaštiti i pokrivenosti sustavima socijalne zaštite dovesti do daljnjeg siromaštva i povećati postojeće nejednakosti. - Negativni učinci pandemije COVID-19, kao i svake druge krize, pogoršavaju postojeću krhkost u BiH - stoji u izvješću.
