Nerijetko se u Bosni i Hercegovini zna dogoditi da pojedinac ili više njih nema, odnosno nemaju, osjećaja za općedruštvene projekte. Iz hira ili licitirajući usporavaju radove, narodski kazano, "traže dlaku u jajetu". Istina, nekada i opravdano. Međutim, u tom galimatijasu u konačnici gube i zajednica i oni. Slučaj iz Orahova Dola u općini Ravno zato vrijedi zabilježiti.
Važnost prometnice
Nedavno je za Večernji list Andrija Šimunović, načelnik općine Ravno, rekao da neki mještani Orahova Dola, mjesta koje bi do svibnja iduće godine trebalo izići iz prometne izolacije, ne traže ni naknadu za izvlaštenje zemljišta: - Ima ljudi koji ne traže baš ništa, bitno im je da se cesta radi. U nekim slučajevima nisu to ni velike površine, ali je lakše raditi kad vlada takvo ozračje. Budući da su sredstva osigurana od nadležnog federalnog ministarstva, ja im kažem da novac koji im zakonski pripada uzmu i doznače na zajednički račun, a tako prikupljena sredstva iskoriste za neki zajednički projekt u naselju, primjerice uređenje groblja - razlaže načelnik Šimunović te ističe: - Prema informacijama koje dobivamo od tvrtke zadužene za nadzor, do sada radovi teku prema planu. Za nas, ne samo Općinu Ravno nego i okolna područja, važno je da se izgradnja prometnice Zavala – Slano čim prije okonča kako bi se mogle planirati akcije u turizmu i drugim djelatnostima - konstatira načelnik Šimunović. Treba naglasiti da je prostor općine Ravno specifičan, uz granicu s jugom Hrvatske pruža se "unedogled", kako kaže načelnik Šimunović, "od Pelješca do konavoske Grude." Taj izduženi prostor dug, kažu, osamdesetak kilometara nije lako prometno povezati. Uz dva granična prijelaza, Brgat i Trebinja - Čepikuće, u perspektivi Orahov Do – Slano mogao bi biti treći. Proteklih godina, od 1. kolovoza 2017. godine, taj granični prijelaz imao je karakter privremenog tijekom ljetnih mjeseci, odnosno u tom razdoblju radio je 24 sata. S obzirom na intenzitet radova ove godine, ako i bude otvoren, putnicima bismo savjetovali da ipak idu zapadnije, na granični prijelaz Trebinja – Čepikuća. Izgradnja suvremenih prometnica bitna je za manje-više sva područja, a dionica Zavala – Slano u biti je stari karavanski put. Dosadašnja uska i krivudava trometarska cesta građena je, kako to Orovci vole kazati, "u vrijeme cara Franje Josipa" ukidanjem uskotračne pruge Gabela – Dubrovnik. Takva kakva jest, izgubila je nekadašnje značenje. Dok je željeznička pruga bila u pogonu, iz Slanog i okolnih mjesta znalo se pješačiti do Zavale, do željezničke postaje u Zavali. Nakon povezivanja modernom prometnicom za očekivati je ponovno oživljavanje tog cestovnog pravca, bilo da je riječ o turistima s Jadrana kojima će špilja Vjetrenica i druge zanimljivosti u tom dijelu općine Ravno biti nadohvat ruke.
Izbjegavanje gužvi
Na dobitku neće biti samo dijelovi općine Ravno koji gravitiraju tom području nego i okolna mjesta, među kojima i varošica Ljubinje i Grad Trebinje na području manjeg bh. entiteta jer će se cijelo to područje otvoriti prema jadranskoj obali i budućoj autocesti koja se kani graditi jugom od Pelješca prema Dubrovniku, piše portal Večernjeg lista BiH. Uz to, korištenjem potpuno rekonstruirane prometnice Zavala – Slano mogu se izbjeći i gužve oko Dubrovnika korištenjem manje opterećenih prometnica u zaleđu. Da prometnica Zavala – Slano neće biti obična cesta nego prava magistrala, uvjerili smo se "na licu mjesta" obilaskom dijela radilišta. Slika s terena upućuje da će se budućom prometnicom od Zavale pa do, primjerice, hotela Maestral u Slanom, na obali mora, moći stizati za 15-ak minuta! Na kraju treba svakako podsjetiti da se izgradnja dionice ceste kroz BiH, oko 10 km, od Zavale do graničnog prijelaza Orahov Do financira sredstvima Vlade RH. Radove izvodi HP Investing iz Mostara, a vrijednost tog dijela projekta s PDV-om je 11,606.400 KM.
Važnost prometnice
Nedavno je za Večernji list Andrija Šimunović, načelnik općine Ravno, rekao da neki mještani Orahova Dola, mjesta koje bi do svibnja iduće godine trebalo izići iz prometne izolacije, ne traže ni naknadu za izvlaštenje zemljišta: - Ima ljudi koji ne traže baš ništa, bitno im je da se cesta radi. U nekim slučajevima nisu to ni velike površine, ali je lakše raditi kad vlada takvo ozračje. Budući da su sredstva osigurana od nadležnog federalnog ministarstva, ja im kažem da novac koji im zakonski pripada uzmu i doznače na zajednički račun, a tako prikupljena sredstva iskoriste za neki zajednički projekt u naselju, primjerice uređenje groblja - razlaže načelnik Šimunović te ističe: - Prema informacijama koje dobivamo od tvrtke zadužene za nadzor, do sada radovi teku prema planu. Za nas, ne samo Općinu Ravno nego i okolna područja, važno je da se izgradnja prometnice Zavala – Slano čim prije okonča kako bi se mogle planirati akcije u turizmu i drugim djelatnostima - konstatira načelnik Šimunović. Treba naglasiti da je prostor općine Ravno specifičan, uz granicu s jugom Hrvatske pruža se "unedogled", kako kaže načelnik Šimunović, "od Pelješca do konavoske Grude." Taj izduženi prostor dug, kažu, osamdesetak kilometara nije lako prometno povezati. Uz dva granična prijelaza, Brgat i Trebinja - Čepikuće, u perspektivi Orahov Do – Slano mogao bi biti treći. Proteklih godina, od 1. kolovoza 2017. godine, taj granični prijelaz imao je karakter privremenog tijekom ljetnih mjeseci, odnosno u tom razdoblju radio je 24 sata. S obzirom na intenzitet radova ove godine, ako i bude otvoren, putnicima bismo savjetovali da ipak idu zapadnije, na granični prijelaz Trebinja – Čepikuća. Izgradnja suvremenih prometnica bitna je za manje-više sva područja, a dionica Zavala – Slano u biti je stari karavanski put. Dosadašnja uska i krivudava trometarska cesta građena je, kako to Orovci vole kazati, "u vrijeme cara Franje Josipa" ukidanjem uskotračne pruge Gabela – Dubrovnik. Takva kakva jest, izgubila je nekadašnje značenje. Dok je željeznička pruga bila u pogonu, iz Slanog i okolnih mjesta znalo se pješačiti do Zavale, do željezničke postaje u Zavali. Nakon povezivanja modernom prometnicom za očekivati je ponovno oživljavanje tog cestovnog pravca, bilo da je riječ o turistima s Jadrana kojima će špilja Vjetrenica i druge zanimljivosti u tom dijelu općine Ravno biti nadohvat ruke.
Izbjegavanje gužvi
Na dobitku neće biti samo dijelovi općine Ravno koji gravitiraju tom području nego i okolna mjesta, među kojima i varošica Ljubinje i Grad Trebinje na području manjeg bh. entiteta jer će se cijelo to područje otvoriti prema jadranskoj obali i budućoj autocesti koja se kani graditi jugom od Pelješca prema Dubrovniku, piše portal Večernjeg lista BiH. Uz to, korištenjem potpuno rekonstruirane prometnice Zavala – Slano mogu se izbjeći i gužve oko Dubrovnika korištenjem manje opterećenih prometnica u zaleđu. Da prometnica Zavala – Slano neće biti obična cesta nego prava magistrala, uvjerili smo se "na licu mjesta" obilaskom dijela radilišta. Slika s terena upućuje da će se budućom prometnicom od Zavale pa do, primjerice, hotela Maestral u Slanom, na obali mora, moći stizati za 15-ak minuta! Na kraju treba svakako podsjetiti da se izgradnja dionice ceste kroz BiH, oko 10 km, od Zavale do graničnog prijelaza Orahov Do financira sredstvima Vlade RH. Radove izvodi HP Investing iz Mostara, a vrijednost tog dijela projekta s PDV-om je 11,606.400 KM.
