Da izračunaju koliki je točno pomak bio u centimetrima, trebat će im još vremena, ali prva mjerenja satelitom pokazuju kako u vrijeme zagrebačkog potresa gotovo nijedan milimetar grada nije ostao na svojoj standardnoj poziciji.
Što se točno dogodilo metropoli, prikazala je na kartama Hrvatska udruga kriznog menadžmenta, a kako, objasnio nam je njen predsjednik Igor Magdalenić.
– Pomak tla mjeren je Copernicus EU Sentinel-1 radarskim satelitom usporedbom satelitskih snimki tla prije i poslije potresa. Kombinacijom dviju snimki može se stvoriti interferogram, gdje je faza povezana s topografijom terena i mogu se preslikati obrasci deformacija tla. Ako se fazni pomak povezan s topografijom ukloni iz interferograma, razlika između snimki pokazat će uzorke površinske deformacije koji su se dogodili kao posljedica potresa – stručno nam objašnjava Igor Magdalenić, pa dodaje kako su, zapravo, pomak tla mjerili s pomoću satelita koji, naravno, i inače kruži oko Zemlje.
Rezultate nisu, međutim, odmah mogli početi obrađivati na dan potresa.
– Nesreća je bila što je orbita bila sat vremena prije samog potresa pa je trebalo čekati do sljedećeg dana da se sve snimi. Uzeli smo snimku područja prije i poslije potresa i ono što se, u biti, radi jest da se mjeri razlika između te dvije slike. Izraženiji spektar boja znači veću razliku, a veća razlika veći je pomak tla – govori predsjednik Hrvatske udruge kriznog menadžmenta, koja nam je ustupila i kartu pomaka tla.
Na njoj, objašnjava Igor Magdalenić, plavi spektar predstavlja negativnu vrijednost, odnosno udaljavanje tla od senzora satelita, dok je crveni pozitivna vrijednost, to jest približavanje tla senzoru satelita.
– Ili, najjednostavnije, plavo označava slijeganje tla, a crveno uzdizanje tla. Bijela područja ona su bez pomaka tla ili približno nuli – kaže nam Magdalenić, a mi, gledajući kartu koja je dostupna uz ovaj tekst, pitamo je li zaista moguće da je bijela zona odmah ispod epicentra. Odnosno, kako to da je jedino mjesto na kojem se tlo u Zagrebu nije pomaklo ono koje se nalazi odmah ispod samog centra potresa.
– Točno je, vidi se lagana bijela crta ispod epicentra. Zasad to još ne znam objasniti, ali takvi su rezultati – govori nam Magdalenić, čija je ekipa još 2017. godine, korištenjem Copernicus Emergency Management servisa, izradila studiju procjene ranjivosti stanovništva od razornog potresa u gradovima.
Jedan od gradova uključenih u studiju bio je Zagreb, a područja koja su tada označili “najranjivijima” ona su koja su sad najviše i stradala.
– To je bilo prvi put da su se georeferencirali podaci, što je jako korisno u planiranju civilne zaštite, odnosno za pripremu i pripravnost operative – govori predsjednik udruge, čiji su članovi redom također pripadnici civilne zaštite. Sama Hrvatska udruga kriznog menadžmenta, ističe Magdalenić, udruga je studija Krizni menadžment, a u nju su učlanjeni bivši studenti, kao i djelatnici fakulteta te ostali stručnjaci povezani sa sustavom. Reklama
– Strukovna smo udruga fakulteta i tako je sve počelo, ali priključuje nam se sve više drugih ljudi, iz sustava vatrogastva, vojske, policije, zdravstva, Crvenog križa te s drugih fakulteta – kaže Igor Magdalenić.
