Za zimsku sjetvu na ruku su išle vremenske prilike poljoprivrednicima. Međutim, osim vremena, teško je naći još nešto pozitivno u cijeloj ovoj priči. U RS-u je zasijano 10 tisuća hektara ječma, 3100 ha uljane repice, a tritikale, zob i ostale žitarice prostiru se na oko 1000 hektara.
Podrška proizvodnji
Aktivnosti su ipak potpomognute većim poticajima, međutim, poljoprivrednicima je za neku ozbiljniju proizvodnju potrebna ozbiljnija pomoć, odnosno sveobuhvatan paket. Prema riječima Stojana Marinkovića, predsjednika Udruge poljoprivrednih proizvođača RS-a, sjetva pšenice bit će stimulirana s 500 maraka po hektaru, a to će donekle ublažiti visoku cijenu inputa u jesenskoj sjetvi jer su poskupjeli i sjemenski materijal i gnojivo te gorivo. Također, Savez iz tog entiteta će tijekom pripreme pravilnika za 2023. godinu dati prijedloge kada je riječ o poticajima kako bi bio poboljšan materijalni status poljoprivrednika i osigurano da proljetna sjetva bude izvršena pravodobno. Kada je riječ o Federaciji BiH, za poticaje je u travnju ove godine namijenjeno oko 14 milijuna i 580 tisuća maraka. Za krušno žito 3,8 milijuna KM, za krmno bilje 2,6 milijuna, uljarice 1,9 milijuna, a stočna žita 1,1 milijun KM. A ono što je dobra vijest jest da je krajem prošlog mjeseca Vlada najavila strategiju poljoprivrede Federacije BiH koja donosi nove zakone i veće poticaje. Iako je plan bio da se ovaj dokument donese još 2021. godine, dogodilo se svašta, pa je očito tek sada došao na red. U 2023. plan je izdvojiti za poljoprivredu 128 milijuna, a 2024. godine 143 milijuna KM. Dokument, odnosno vremenske odrednice u njemu usklađuju se s europskim zakonima. - Dokument stavlja naglasak na podizanje kvalitete poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda te smanjenje negativnih utjecaja na okoliš. Kao prioritet navodi se i razvoj poslovanja poljoprivrednih zadruga i organiziranje poljoprivrednika u okviru zadružnih organizacija. Također, izravna plaćanja se pojednostavljuju i pretvaraju u jedinstven sustav plaćanja po hektaru i grlu. To ostavlja prostor županijskim ministarstvima da specifične proizvodnje dodatno podrže iz svojih proračuna, a da svi proizvođači na prostoru Federacije imaju što ujednačenije uvjete za proizvodnju s obzirom na stupanj podrške - navodi se u dokumentu. Kada su u pitanju poljoprivrednici, jedan od njih koji nam je prokomentirao ovu situaciju, želeći ostati anoniman, kaže kako na papiru sve dobro izgleda. - Nigdje boljih dokumenata u BiH, a nigdje da se slabije provode. Neorganizirani smo i zaista bih volio da jednom konačno dočekamo da se potpuno realizira ono što je stavljeno na papir - ističe sugovornik. Za jesensku sjetvu naglašava da je bila najskuplja do sada. - Cijene stalno rastu. Imali smo pandemiju pa se tako pravdao rast cijena. Sad imamo rat u Ukrajini. U ovoj zemlji nitko ne spominje neka nova tržišta, stalno su u fokusu zemlje koje ratuju kao najveći proizvođači. To je možda točno, ali ako smo to jednom konstatirali, trebalo bi tražiti nova rješenja. Trenutačno stanje je takvo da rat traje od veljače i mi se s pričom vrtimo u krug, a cijene lete u nebo do te mjere da je sve manja mogućnost financiranja proizvodnje, a za potrošače se najavljuje i novi rast cijena brašna.
Financirati repromaterijal
Država potiče i najavljuje veće poticaje, a što ako se dogodi neka veća katastrofa, što se ne može isključiti? Što nam je onda činiti? Mislim da, ako je poticaj za nešto milijun, trebalo je dati dva milijuna, ali za sjeme, za gnojivo i gorivo. BiH ne može pobjeći od sebe i jasno je da će uvijek poticaj dobiti i netko ispod ruke, a ne samo oni koji konkretno nešto rade i bore se. A takvi će ponajprije odustati zbog raznih procedura. Vidimo da se govori i o formiranju vlasti, pa se nadam da će novi dužnosnici staviti veći fokus na poljoprivredu - ispričao je sugovornik.
