Usred smo trećeg vala. Kažu tako znanstvenici, a podaci koji govore o novozaraženima ne mogu ih demantirati. Mi smo se, međutim, odlučili koncentrirati na malo drukčije brojke. Stotine tisuća oboljelih od COVID-19 otkako je stigao virus te broj cijepljenih, mogli bi možda biti i prvi znakovi kraja korone.
Znači li to da ćemo uskoro skinuti maske, što je s mogućim mutiranim sojevima i je li moguće cjepiva prve i druge doze “miksati”, pitali smo strukturalnog molekularnog biologa i profesora na švicarskom Saveznom tehnološkom institutu prof. dr. sc. Nenada Bana, epidemiologa Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Andrija Štampar” dr. sc. Branka Kolarića te molekularnog biologa prof. dr. sc. Gordana Lauca iz tvrke Genos.
1. Je li moguće miješanje cjepiva, odnosno da, primjerice, prva doza bude AstraZeneca, a druga Pfizer ili bilo koje druge kombinacije?
Ban: Kombinacija dva različita cjepiva da bi se razvio imunitet koji će nas zaštititi od COVID-19 moguća je strategija. Primjerice, Sputnjik V daje se u dvije doze u kojima se koristi drugačiji adenovirus, tako da se cijepljenje Sputnjikom V može protumačiti kao da se provodi s dva različita cjepiva. Vjerojatno bi također bilo moguće cijepiti se, primjerice, prvom dozom AstraZenece, a onda primiti drugu dozu cjepiva Pfizer/BioNTech.
Međutim, prije nego što se takav režim cijepljenja službeno uspostavi, bit će potrebno napraviti ispitivanja na temelju kojih će se onda moći najbolje preporučiti koju dozu cjepiva treba primijeniti, koliki vremenski razmak između cijepljenja će pružiti maksimalnu zaštitu i procijeniti kolika je efikasnost cjepiva.
Takva istraživanja se provode i očekujemo da će prvi rezultati biti dostupni u lipnju.
Kolarić: Moguće je, ali sva istraživanja učinkovitosti cjepiva rađena su isključivo na cijepljenju istom vrstom. Dogodilo se da se dobilo različito cjepivo u prvoj i drugoj dozi, primjerice, kod prelaska ljudi iz jednog doma umirovljenika u drugi, i nije se dogodilo ništa. Tako da, ako se vrste cjepiva pomiješaju, neće se dogoditi ništa loše, ali nemamo još dokaza o učinkovitosti.
Lauc: Do sada nisu provedena detaljna istraživanja o rezultatima kombiniranja cjepiva, no ne postoji poznati problem koji bi prethodno korištenje jednog cjepiva učinio kontraindikacijom za korištenje nekog drugog. Ne postoje dokazi da je to nešto što funkcionira, no osobno ne vidim problem da se AstraZeneca cjepivo u drugoj dozi zamijeni nekim drugim cjepivom.
2. Koliko čovjek mora imati antitijela da bi bio najzaštićeniji od korone?
Kolarić: Ne postoji određeni postotak takvih antitijela, test na njih, takozvani titar test, pozitivan je ili negativan.
To je, zapravo, test koji broji protutijela i pokazuje da je čovjek zaštićen, ako ih ima više od određene granice. Ti testovi nisu svi iste kvalitete i mogu biti i lažno pozitivni ili negativni.
Lauc: Nažalost, kod bolesti nikada ne postoji nešto što možemo smatrati potpunom zaštitom.
Čak i potpuno cijepljenim ljudima može iz nekog razloga (druga bolest, lijekovi i sl.) pasti imunitet i oni mogu ponovo postati nedovoljno zaštićeni. No svi dosadašnji podaci pokazuju da se ljudi koji su preboljeli ili su cijepljeni iznimno rijetko razbolijevaju, a ako se i razbole, onda su simptomi vrlo blagi.
Apsolutna razina protutijela koja bi to osigurala nije definirana, no ako na bilo kojem od seroloških testova na tržištu imamo razinu protutijela koja se smatra pozitivnim testom, to znači da smo gotovo sigurno zaštićeni. S time što ovdje “gotovo sigurno” znači oko 99 posto.
Ban: Antitijela koja se mogu detektirati u krvi nisu jedina obrana od virusa, imunosni sistem ima u svom arsenalu i posebne imune stanice koje mogu uništiti patogene, a i stanice koje “zapamte” prethodne infekcije. Zbog toga, čak i ako se količina antitijela u našem organizmu smanji, vjerojatno ćemo svejedno još uvijek biti djelomično otporni na infekciju istog virusa.
3. Hoće li ikad biti kao prije pandemije?
Lauc: Potpuno sam siguran da hoće. Ovo nije ni prva ni zadnja pandemija i život će se vrlo brzo vratiti u ono što smatramo “normalnim”. Tu, nažalost, ima jako puno politike, no nadam se da ćemo vrlo brzo početi ukidati različite zabrane i ograničenja i da će već krajem proljeća situacija biti gotovo pa normalna.
Ban: Nadam da ćemo do jeseni, ako se dovoljno ljudi do tada cijepi, moći nastaviti život kao i prije pandemije. Međutim, teško je predvidjeti hoće li se mogući novi sojevi SARS-CoV-2 toliko promijeniti da bi mogli uzrokovati bolest i kod prethodno cijepljenih ljudi i koliko će, u tim slučajevima, simptomi biti ozbiljni. Nadam se da će, čak i ako se takvi sojevi pojave, biti moguće na vrijeme razviti cjepivo.
Kolarić: Hoće, kad nas se dovoljno cijepi.
4. Kad ćemo moći skinuti maske?
Kolarić: Opet, kad procijepljenost bude na određenoj razini. S obzirom na trenutačan broj oboljelih ljudi i onih koji su preboljeli COVID-19, bit će to, najvjerojatnije, kad nas se cijepi 50-60 posto.
Lauc: Kada cijepimo većinu starijih od 65 godina i kad se pritisak na bolnice smanji.
Ban: Kada se dovoljno smanji širenje COVID-19 zbog procijepljenosti stanovništva. Nadam se da će to za Hrvatsku i ostatak Europe biti najesen ove godine.
5. Hoće li biti potrebne nove mjere i kad bi zaraza novim sojevima mogla početi opadati?
Ban: Teško je i nezahvalno predviđati kako će se pandemija razvijati. Optimističan sam i mislim da će situacija u Hrvatskoj i u zapadnom svijetu biti daleko bolja u drugoj polovini ove godine, ali situacija u zemljama u razvoju će biti teška još jako dugo.
Kolarić: Sad imamo epidemiju s novim sojem, britanskim. Virusi se mijenjaju, a ako nas se cijepi dovoljno i ako ne dođe novi soj koji je mutiran, nećemo se morati ponovno cijepiti. Moguće je da nam mutirani soj stigne iz nekih od zemalja koje nisu toliko probitačne kod nabavke cjepiva, zato i Svjetska zdravstvena organizacija poziva na solidarno djelovanje.
Lauc: Gotovo je sigurno da dodatna ograničenja u Hrvatskoj neće biti potrebna. Rast broja zaraženih prestao je prije oko dva tjedna, a sada već vidimo i blagi pad na razini države. Na najvećem dijelu obale već neko vrijeme vidimo veći pad, a kontinent još uvijek ima blagi rast. Ulazak B.1.1.7 soja u Hrvatsku je tu vjerojatno odigrao određenu ulogu, no ne čini se jako veliku. Ta virusna varijanta doista i jest postala dominantna, no vidimo da se ne ponaša bitno drukčije od prethodne, tzv. D614G varijante.
Osobno sam se nadao da će pad doći i ranije, no nažalost, ova zima se produljila i tek sada nam dolazi pravo proljeće koje će znatno usporiti širenje virusa. •
