Samo jedan od deset hrvatskih studenata i srednjoškolaca, odnosno mladih ljudi koji su u formalnom obrazovanju, radi tijekom školovanja, za razliku od 73 posto mladih u Nizozemskoj, 52 posto u Danskoj ili 45 posto u Njemačkoj, objavio je Eurostat. Među ostalim, samo jedan posto mladih pokušava naći posao, ali ne uspijeva, piše Večernji list BiH.
U EU u prosjeku većinu troškova studenti snose sami, za razliku od studenata kod nas, gdje uglavnom roditelji snose troškove. Istočnoeuropske države desetljećima su studente držale podalje od tržišta rada te su trošak njihova školovanja prebacile na roditelje.
Tradicija je prvi razlog zašto kod nas mladi nemaju običaj raditi uz redovito obrazovanje. Vjeruje se kako će student teže studirati ako radi, ali podaci to demantiraju. Naši studenti svejedno studiraju dulje od mladih ljudi u zemljama u kojima je rad studenata tijekom formalnog obrazovanja uobičajen. Istina, zemlje nastale raspadom bivše Jugoslavije, među kojima je i BiH, još su u doba socijalizma razvile studentske servise koji su glavni posrednici u zapošljavanju studenata.
Studentski servisi
U ovim slučajevima studentski servisi posrednici su pri zapošljavanju ove kategorije te se upravo preko njih isplaćuju zarađeni honorari. Studentski servisi u RH tu svoju poziciju dobro i naplate te od poslodavaca ubiru 12% provizije na studentski rad. Uz to, tvrtke plaćaju i 6% doprinosa za slučaj invalidnosti i profesionalne bolesti, što studentsku satnicu poskupljuje za 18%. Poslodavci koji zapošljavanju studente u Hrvatskoj ne plaćaju poreze i mirovinske doprinose na njihov rad, za razliku od zapadnih zemalja, gdje studentima uglavnom teče mirovinski staž te za vrijeme studiranja često skupe najmanje dvije do tri godine mirovinskog staža.
Studentima u RH, koji češće ili povremeno rade tijekom studiranja, studentski džeparac ne donosi dodatna mirovinska prava. Podaci za BiH nisu objavljeni, međutim, studentski život u BiH nije nimalo jeftin. Stoga se studenti nerijetko odlučuju raditi povremene poslove paralelno uz školovanje.
Ono što je najbitnije za prijavu u studentski servis u BiH status je redovitog studenta. Poslovi su različiti, a uglavnom je riječ o čišćenju, utovaru, slaganju u skladištu, promocijama, teškim fizičkim poslovima. Također, studenti često znaju raznositi letke ili račune.
Za ove poslove studenti mogu zaraditi od 3 do 10 KM po satu, a za neke poslove čišćenja dnevnica je od 25 do 30 KM. Ipak, službenih brojeva o broju studenata koji rade u BiH nema. A u FBiH nema ni zakona kojim je reguliran rad studenata. Zakon o radu redovitih studenata i učenika trenutačno ne postoji u Federaciji BiH, što predstavlja pravni propust i rezultira jačanjem “crnog tržišta” kada je u pitanju taj sektor, ali i dovodi do “stanja pravne anarhije” u kojem pravne osobe koje obavljaju djelatnost posredovanja prema vlastitim željama i stavovima utvrđuju sustav i pravila rada, koja često nemaju zakonsko uporište jer oblast nije zakonski regulirana, a poslodavci nemaju alternative po pitanju suradnje s njima. Međutim, redoviti učenici i studenti koji su zainteresirani za samofinanciranje uskoro bi prvi put u FBiH mogli dobiti zakonski okvir koji će im regulirati sva prava iz radnih odnosa. Sredinom ožujka u proceduru je upućen nacrt Zakona o radu redovitih studenata i učenika u FBiH te se tekst tog zakonskog rješenja nalazi među materijalima u proceduri Zastupničkog doma FBiH.
Nacrt zakona
Navedeni nacrt zakona definira, među ostalim, najnižu satnicu koja se može isplatiti redovitom učeniku ili studentu, kao i visinu toplog obroka. Ako se navedeni zakon usvoji u formi u kojoj je predložen, minimalna naknada za obavljanje poslova iz tog zakona po radnom satu iznosila bi 3,50 KM, što znači da poslodavac ne smije učeniku ili studentu isplatiti manji iznos od navedenoga po ostvarenom satu rada, s tim da Ministarstvo rada i socijalne politike FBiH može donijeti odluku o povećanju minimalne naknade. Također, učenik ili student koji obavlja posao u trajanju od najmanje četiri sata tijekom jednog dana ima pravo na odmor u trajanju od 30 minuta i naknadu za topli obrok od minimalno 5 KM. Izvršitelj može raditi najviše 80 sati tijekom jednog kalendarskog mjeseca i ne više od osam sati dnevno. Zakon propisuje i da će Ministarstvo financija FBiH i Porezna uprava FBiH najkasnije 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona usvojiti podzakonske akte kojima se definira način oporezivanja osoba, odnosno redovitih studenata i učenika.
- Mnogobrojne tvrtke imaju potrebu i interes za angažmanom redovitih studenata i učenika, ali se ne odlučuju na realizaciju zbog straha od potencijalne neregularnosti samog procesa. Ovim zakonom omogućio bi se legalan rad redovitim studentima, stjecanje prakse i radnih navika tijekom školovanja, što će im poboljšati položaj na tržištu rada nakon završetka obrazovanja.
Također im se omogućava stjecanje zarade, što predstavlja rasterećenje roditelja, ali i samih učenika i roditelja tijekom školovanja - navodi se u obrazloženju spomenutog zakona.
