Papa, mi te volimo” i “Mir vama” odjekivalo je iz 65.000 razdraganih grla na koševskom stadionu kada je na njega u papamobilu stupio papa Franjo desetak minuta prije euharistijskog slavlja, koje je bilo središnji događaj današnjeg dana. U otvorenu papamobilu s papom Franjom kroz mnoštvo vjernika provezao se i vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić, a ključeve Grada Sarajeva papi je uručio sarajevski gradonačelnik Ivo Komšić. Papa se u svojoj propovijedi fokusirao na mir, koji je, kako je rekao, “Božji dar, Božji plan za čovječanstvo, povijest i sve stvoreno”.
– To je plan koji uvijek nailazi na protivljenje čovjeka i zloga. Tako i u našemu vremenu težnja za mirom i trud oko njegova postizanja sukobljavaju se s činjenicom da se u svijetu trenutačno vode toliki oružani sukobi. To je jedna vrsta trećega svjetskog rata, koji se vodi “u dijelovima” te se, u kontekstu globalne komunikacije, doživljava prava ratna klima – rekao je papa Franjo, pojasnivši kako “postoje neki koji bi namjerno htjeli stvarati i izazivati takvu klimu, posebno oni koji nastoje izazvati sukobe među različitim kulturama i civilizacijama, te oni koji smišljaju ratove kako bi prodavali oružje”.
– Ali rat podrazumijeva djecu, žene i starce u izbjegličkim kampovima; podrazumijeva prisilno napuštanje domova; podrazumijeva razrušene kuće, ulice i gospodarske objekte; podrazumijeva iznad svega tolike razorene živote. Vi to vrlo dobro znate, jer ste sve to doživjeli upravo ovdje: kolika patnja, kolika razaranja, kolika bol! Danas se, draga braćo i sestre, još jednom iz ovoga grada uzdiže vapaj naroda Božjega i svih muškaraca i žena dobre volje: nikada više rata – usklinuo je papa Franjo, ponovivši riječi pape Ivana Pavla II.
Ljudi se mijenjaju
Naglasio je ulogu mirotvoraca, za koje evanđelje, kako je rekao, ne kaže “blaženi propovjednici mira, jer je svatko sposoban govoriti o njemu, čak na licemjeran i lažan način”.
– Ne. Kaže: “Blago mirotvorcima”, to jest onima koji ga tvore, stvaraju. Stvarati mir svojevrsno je umijeće: zahtijeva se strast, strpljivost, iskustvo, postojanost. Blaženi su oni koji siju mir svojim svagdanjim radom, s gestama služenja, bratstva, dijaloga, milosrđa… Upravo će se oni “sinovima Božjim zvati”, jer Bog sije mir uvijek i posvuda; u punini vremena poslao je u svijet svojega Sina da imamo mir! Stvarati mir je posao koji se neumorno ostvaruje svaki dan, korak po korak – rekao je papa, pitajući kako se ostvaruje taj mir.
– Mir je djelo pravde. Ni ovdje se ne radi o teoriji i planiranju pravde, već o pravdi koja je primijenjena, življena. Novi Zavjet nas uči kako je savršeno ispunjenje pravde ljubiti bližnjega kao sebe sama. O, kako se mijenjaju stvari kada, s milošću Božjom, slijedimo ovu zapovijed. To je zbog toga jer se mi mijenjamo! Ona osoba, onaj narod koji sam do sada doživljavao kao neprijatelja, zapravo ima isto lice kao i ja, moje srce, moju dušu. Imamo istoga Oca na nebesima. Dakle, istinska bi pravednost bila činiti toj osobi, tome narodu, sve ono što bih volio da bude učinjeno meni i mome narodu – rekao je papa, citirajući sv. Pavla “zaodjenite se u milosrdno srce, dobrostivost, poniznost, blagost, strpljivost te podnosite jedni druge praštajući si, ako tko ima protiv koga kakvu pritužbu! Kao što je Gospodin vama oprostio, tako i vi!”
– To su osjećaji koji nam pomažu da, ondje gdje živimo, postanemo “umjetnici” u stvaranju mira. No, ne dajmo se zavaravati da ovo ovisi samo o nama! Pali bismo tada u prazni moralizam! Mir je dar Božji, ne u kakvom magijskom smislu, nego upravo u ovomu: On - Krist, sa svojim Duhom, može utisnuti u naša srca i tijela ove osjećaje i učiniti nas istinskim oruđem svojega mira. I, ponirući još dublje, Apostol nam govori kako je mir dar Božji baš zato jer je plod njegove pomirbe s nama. Samo ako se pomiri s Bogom, čovjek postaje pravi mirotvorac – poručio je papa Franjo s mise, moleći za “milost da imamo jednostavno srce, puno strpljivosti, želje i zalaganja za pravednost”.
Prepolovljen broj katolika
– Molimo ga da budemo milosrdni, da se zalažemo i da stvaramo mir, a ne rat i neslogu. Jedino je to put koji nas čini sretnima, koji nas čini blaženima – poručio je papa Franjo, kojemu je na kraju mise zahvalio kardinal Vinko Puljić, rekavši kako je Bosna i Hercegovina u prošlom stoljeću pretrpjela strašne ratove i režime.
– Sva je izranjena i opterećena. Katolici su na ovim prostorima prepolovljeni – rekao je papi Franji predsjednik Biskupske konferencije BiH vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić.
Papina ''teologija mira'' za budućnost BiH
Dolazim kao hodočasnik mira i dijaloga, rekao je papa Franjo stupivši na tlo Bosne i Hercegovine, ispunivši tako očekivanja svih koji su ga dočekali u Sarajevu, od političkih elita do naroda i vjernika. S druge strane, svi su svjesni da papa nema nikakvih konkretnih instrumenata za uspostavu i uređenje brojnih razrušenih odnosa u BiH, ali njegova “teologija mira” očito nalazi put do svih onih koji su ga danas slušali u Sarajevu, bez obzira na to kojoj vjeri ili naciji pripadali. Sarajevo, baš kao i BiH, ima posebno značenje za Europu i cijeli svijet, objasnio je papa Franjo na početku svoga današnjeg posjeta u Predsjedničkoj palači.
Raskrižje naroda i vjera
– Stoljećima su na ovim prostorima prisutne zajednice koje ispovijedaju različite vjere te pripadaju različitim narodima i kulturama, zajednice bogate u svojim posebnostima te ponosne na svoju jedinstvenu tradiciju. Sve to tijekom dugog vremena nije predstavljalo poteškoće u međusobnim prijateljskim i srdačnim odnosima. Čak nam i arhitektonska struktura Sarajeva govori tome u prilog jer se u svome urbanističkome spletu u neposrednoj blizini uzdižu sinagoge, crkve i džamije te je grad s pravom dobio naziv “europskog Jeruzalema”. On zapravo predstavlja jedno veliko raskrižje kultura, naroda i vjera; takva uloga zahtijeva da se uvijek iznova grade novi mostovi te da se postojeći istovremeno obnavljaju i čuvaju, kako bi se osigurali učinkoviti, sigurni i civilizirani odnosi – rekao je papa.
– Potreban je strpljiv dijalog, pun povjerenja, tako da pojedinci, obitelji i zajednice mogu prenositi vrijednosti vlastite kulture i prihvaćati sve ono dobro u tuđim iskustvima – kaže papa, dodajući da bi na taj način mogle zacijeliti čak i velike rane nedavne prošlosti, a na budućnost bi se gledalo s nadom te bismo se, slobodni od svakoga straha i mržnje, suočavali sa svakodnevnim problemima s kojima je svaka građanska zajednica pozvana suočiti se.
Svjedočanstvo svijetu
Papa Franjo je BiH otvoreno poručio da je sastavni dio Europe, ali i da odnosi Hrvata, Srba i Bošnjaka (odnosno muslimana, židova, katolika i drugih vjerskih manjina) imaju važnost daleko izvan granica BiH.
– Ovime se daje svjedočanstvo cijelome svijetu da je suradnja među različitim narodima i religijama u svrhu općega dobra itekako moguća; kako pluralizam kultura i tradicija može potaknuti i oživotvoriti neponovljivo i učinkovito rješavanje problema; kako se čak i najdublje rane mogu izliječiti zajedničkim hodom koji pročišćava sjećanja i daje nadu za budućnost – rekao je papa Franjo, dodavši kako bi svi “trebali prepoznati naše temeljne ljudske vrijednosti, kako bismo se uspješno suprotstavili divljaštvu onih koji bi od svake različitosti htjeli stvoriti priliku za nasilje”.
– U ime ovih vrijednosti može se i mora surađivati, graditi i razgovarati, opraštati i s njima rasti – rekao je Franjo, posebno pozivajući političare na plemenitu zadaću da “budu prvi koji će služiti svojim zajednicama”.
– Na taj će se način konkretnim zalaganjem moći izgraditi mirotvornije i pravednije društvo, u kojem bi se uz pomoć svakoga člana rješavali mnogovrsni problemi iz svakodnevnoga života naroda. Da bi se to ispunilo, prijeko je potrebna stvarna jednakost svih građana pred zakonom, posebno u njegovoj provedbi, bez obzira na njihovu etničku, vjersku ili geografsku pripadnost: tako će se svi, bez razlike, potpuno osjećati dionicima javnoga života i, uživajući ista prava, moći aktivno dati svoj posebni doprinos općem dobru – rekao je papa Franjo.
