“Pjevaju b.... i naši dok se intonira ova nametnuta himna, nećemo bit subjektivni. Nisu zviždali i to je dovoljno”. Bio je komentar jednoga od tekstova koji najbolje opisuje dvostruke ili pak trostruke aršine u bosanskohercegovačkom društvu koji su u srijedu primijenjeni dok je intonirana službena himna BiH prije početka utakmice završnice Kupa koja je igrana u Širokom Brijegu, piše Večernji list BiH.
Naime, interpretacija dominantnog dijela medija i javnosti u Sarajevu bila je “sramota”, “nepoštivanje himne”, “ništa novo”. Istodobno, javnost u većinskom hrvatskome dijelu takav “fenomen” nije ni primijetila, dok pak u Republici Srpskoj susret, a napose “incident”, nije ni bio vijest. A prijeporno je, navodno, bilo to što su navijači Širokog Brijega, popularni Ultrasi, pjevali navijačke pjesme za vrijeme intoniranja himne BiH.
Himna bez teksta
U “normalnim” državama takvo ponašanje smatralo bi se “sramotom”, “nepoštivanjem države”..., no u BiH se jedino može razumjeti kao dijelom folklora, koji je jednak sa svih strana. Prigodom svakog nastupa reprezentacije BiH u nogometu ili pak odigravanja utakmica na kojima se intonira himna uz “beztekstnu” melodiju navijači pjevaju tekst iz nekadašnje bošnjačke himne “Jedna si jedina”, koja je nastala u ratu. I, uglavnom, ovakvo što se smatra domoljubljem u političkom Sarajevu, a nitko nikada nije objavio kako se radi o onim istim atributima koji su dodijeljeni Širokobriježanima od “nepoštivanja države, sramote ili pak ocjene ništa novo”. A u biti se svodi na isto, s tim da se kantar za mjerenja domoljublja ne mjeri na jednak način. Prijepor s himnom zapravo najviše govori o Bosni i Hercegovini i interpretacijama događaja i pojava koji se odvijaju u domaćem, odnosno “tuđem” dvorištu. A “problem” je u tome što BiH nema tekst himne, no po čemu ipak nije usamljen slučaj čak ni u Europi. Posve se različite himne na različitim područjima i za različite potrebe izvode diljem zemlje. Trenutačno se većina događaja na većinskim hrvatskim područjima obilježava uz intoniranje “Lijepe naše”, koja se smatra nacionalnom himnom ovoga naroda. Kod Srba je to “Bože pravde”, ali i entitetska himna koja ima tekst “Moja Republika”, dok se na bošnjačkim manifestacijama izvodi himna BiH ili melodija “Jedna si jedina”, koju je skladao Dino Merlin i predstavlja svojevrsnu obradu tradicionalne skladbe sevdalinke “S one strane Plive”, a koja izvorište ima u turskoj skladbi “Dersi derum”, koju su pjevali osmanlijski vojnici prigodom ulaska u pojedina osvojena područja. Gotovo identičan odnos sa zajedničkim identitetskim i pojedinačnim znakovljima u BiH. Hrvatske trobojnice vijore se diljem zemlje s ovim većinskim stanovništvom, na bošnjačkim područjima ističe se zastava s ljiljanima. Inače, zakon o himni BiH donio je svojom uredbom visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Carlos Westendorp 1999. godine, a prvi put službeno je izvedena sredinom te godine.
Kosovo, Španjolska ...
Do danas BiH nema tekst himne, iako je u nekoliko navrata bilo pokušaja da se utvrdi. Najbliže da to naprave bili su 2009. godine kada je službeno povjerenstvo usuglasilo tekst u kojemu su spomenute glavne zemljopisne odrednice zemlje, osim tek spominjanja mora. No, takav tekst nije dobio potporu zastupnika u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine. Pa, ipak, vlasti su svejedno autorima dvaju tekstova koji su pristigli dodijelile 30.000 maraka. To je u biti pokazalo koliko su tri društva u BiH međusobno podijeljena te da se jedino slože kada se dijeli zajednički novac. Sudbinu BiH zbog manje-više sličnih razloga dijeli još nekoliko europskih država. U najbližem susjedstvu jedino tekst himne nema bivša jugoslavenska pokrajina Kosovo. Kraljevina Španjolska također nema tekst, o čemu se ne mogu složiti predstavnici regija i tamošnjih stranaka. I u malenoj državi San Marino samo zvižduću na melodiju himne. •
