Održati živim sjećanje na najmračnije razdoblje u ljudskoj povijesti, na vrijeme kada je ubijeno šest milijuna Židova, moralna je obveza svih ljudi na planetu, način suočavanja s prošlošću, jedini put za naučiti lekcije te apsolutni imperativ kada govorimo o budućnosti u kojoj će svaki pojedinac, svaka skupina, svaki narod biti jednako uvažavani i prepoznati, piše Večernji list BiH.
Šest milijuna ubijenih Židova strahota je koja nas obvezuje da jasno kažemo: "Nikada više".
Počast žrtvama
U povodu obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta upriličeno je polaganje vijenaca i paljenje svijeća na Židovskom groblju "Sutina" u Mostaru. Vijence su položili i svijeće zapalili predsjednik M. T. Abraham Groupa i predsjednik Židovske općine Mostar Amir Gross Kabiri, predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Dragan Čović, predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto, gradonačelnik Mostara Mario Kordić, predsjednik Gradskog vijeća Mostara Salem Marić te Radmila Komadina, glavna savjetnica Grada Mostara. Simbolično je zapaljeno šest svijeća u spomen na 6 milijuna stradalih Židova.
Gradonačelnik Mostara Mario Kordić u izjavi za medije naglasio je kako je poruka da se holokaust nikada ne zaboravi te da se nikada ne ponovi.
- Svake godine prisjećamo se stradanja Židova u holokaustu i naši narodi imaju poseban senzibilitet za ovu tragediju. Nažalost, i nama se 90-ih godina dogodila jedna velika tragedija. Ovo je dan kojim obilježavamo pijetet prema žrtvama stradalim u svim ratovima, a posebno u Drugom svjetskom ratu – poručio je gradonačelnik.
Hrvatski narodni sabor BiH (HNS BiH) s dubokim pijetetom obilježio je Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta, naglasivši i kako se sjećaju šest milijuna nedužno ubijenih Židova te milijuna Roma, Slavena, osoba s invaliditetom i disidenata od nacističkoga režima u Drugom svjetskom ratu. HNS BiH također je ukazao na značaj obrazovanja generacija koje dolaze, a što je temelj za jačanje svijesti o ovom strašnom događaju.
HNS BiH ostaje, poručili su, opredijeljen za kulturu njegovanja sjećanja na holokaust i razvoj edukativnih programa koji će budućim generacijama usaditi povijesne činjenice i podignuti svijest o holokaustu i svim okolnostima koje su dovele do najvećega zla u povijesti čovječanstva.
- Banalizacija antisemitizma, zločina i svih oblika govora mržnje, kao i poricanje holokausta, ozbiljna su prijetnja ljudskim pravima, izgradnji mira, tolerancije i demokratskoga društva - ističu iz HNS-a. Na ovaj dan žele se, poručili su, prisjetiti i hrabrih pripadnika hrvatskog naroda i hrvatskih pravednika među narodima koji su stali u zaštitu Židova i svih ugroženih skupina tijekom Drugoga svjetskog rata.
Sveučilište u Mostaru također je odalo počast žrtvama holokausta. Senat SUM-a u povodu obilježavanja Dana sjećanja na žrtve holokausta jednoglasno je na sjednici usvojio radnu definiciju antisemitizma Međunarodnog saveza za sjećanje na holokaust (IHRA) koja glasi: "Antisemitizam je određeno poimanje Židova koje se može iskazivati kao mržnja prema njima. Postoje usmena, pismena i fizička izražavanja antisemitizma koja su usmjerena prema Židovima ili nežidovima i/ili prema njihovoj imovini, ustanovama židovske zajednice te židovskim vjerskim objektima".
Usvojena je definicija i na engleskom jeziku koja glasi: "Antisemitism is a certain perception of Jews, which may be expressed as hatred toward Jews. Rhetorical and physical manifestations of antisemitism are directed toward Jewish or non-Jewish individuals and/or their property, toward Jewish community institutions and religious facilities."
Dostojanstveno sjećanje
Međunarodni savez za sjećanje na holokaust 26. svibnja 2016. usvojio je radnu definiciju antisemitizma (Rda). U istovjetnom obliku definiciju i objašnjenje njezinih oblika usvojila je 31 država članica Međunarodnoga saveza za sjećanje na holokaust. Antisemitizam se iskazuje u govoru, pisanju, slikovnim oblicima i djelima, a koristi se pogrešno postavljenim stereotipima, kao i negativnim karakternim obilježjima. Usvajanjem navedene definicije potiče se unaprjeđenje shvaćanja cjelokupne bh. javnosti o tome kako se antisemitizam manifestira u 21. stoljeću, a u cilju borbe protiv rasizma i ksenofobije i potrebe za dostojanstvenim sjećanjem na žrtve holokausta. Obilježavanje je upriličeno i u nizu drugih gradova diljem BiH. U Sarajevu je tako održana komemorativna akademija na kojoj se okupio niz sudionika, između ostaloga predsjednik Židovske zajednice u BiH Jakob Finci, šef Izaslanstva EU-a u BiH Johann Sattler, predsjednik Židovskog kulturno-prosvjetnog i humanitarnog društva "La Benevolencija" Vladimir Andrle... Veleposlanik SAD-a u BiH Michael Murphy obilježio je Međunarodni dan sjećanja na holokaust polaganjem vijenca na Židovskom groblju "Borak" u naselju Kovačići.
- Dok smo svjedoci sve većeg poricanja holokausta diljem svijeta, često u kombinaciji s antisemitizmom i nacionalizmom koji potiču nasilje i nagrizaju temelje demokracije, moramo udvostručiti posvećenost borbi protiv mržnje u svim oblicima i primjeni lekcija iz prošlosti kako ih ne bismo ponavljali - naveli su na Twitteru Veleposlanstva SAD-a. U Banjoj Luci su položeni vijenci na židovsko spomen-obilježje na Novom groblju.
BiH se protekle godine pridružila zemljama članicama Međunarodnog saveza za sjećanje na holokaust (IHRA). Naime, kao posljednju inicijativu u svojstvu predsjedatelja Doma naroda Parlamenta BiH Dragan Čović je 28. lipnja podnio prijedlog za usvajanje radne definicije antisemitizma, u onom obliku i onako kako ga je definirao Međunarodni savez za sjećanje na holokaust (IHRA).
