Sušno ljeto i iznimno visoke temperature zraka ugrozili su ratarske poljoprivredne kulture i na krajiškim poljima. U Poljoprivrednom zavodu Unsko-sanske županije zasad još ne raspolažu relevantnim i konačnim pokazateljima. Poznato je da je stradao kukuruz, a u kojoj mjeri, znat ćemo tek nakon berbe, kažu u Zavodu.
Sagledavaju razmjere šteta
Uz kukuruz, u većoj mjeri suša je ugrozila i soju, a bit će smanjeni i prinosi meda. Federalno ministarstvo poljoprivrede spremno je pomoći poljoprivrednicima, ali tek nakon što gradovi i općine, odnosno županije, proglase stanje elementarne nepogode.
Dugo sušno razdoblje ovoga ljeta i iznimno vreli dani gotovo su spalili ratarske kulture zasijane na njivama USŽ-a. Poljoprivrednici koji nisu mogli navodnjavati svoje usjeve već sagledavaju razmjere šteta. Muhamed Halilović iz Bihaća pokazao nam je kako izgleda kukuruz na njegovoj jednohektarskoj parceli na Repušinama. - Nemamo mogućnost navodnjavati, a i nemamo sustava za navodnjavanje. Kukuruz je u vrlo lošem stanju, stradao je, vidite i sami. Berba će, mislim, biti mjesec dana ranija. Sve je sprženo. Nema kiše, računam kako će prinos ove godine biti manji od 30 do 40 posto - žali nam se Muhamed Halilović, jedan od bihaćkih poljoprivrednika.
Dodaje kako kukuruz u vrijeme nalijevanja zrna nije imao potrebnu vlagu, nije bilo oborina pa je kvaliteta zrna slabija i do 70 posto. Spaljeno zrno u mliječnoj fazi ostalo je bez vode pa su posljedice toga itekako vidljive. Osim ove, ovaj poljoprivredni proizvođač ima još dvije parcele kukuruza, na Ceravcima hektar i pol i još dvije manje po pola duluma, koje su također pretrpjele štete od suše. Za razliku od kukuruza, trožito i pšenica, kaže Muhamed, u mnogo su boljem stanju.
Sušno ljeto utjecalo je i na prinose meda, kaže bosanskokrupski pčelar iz Jezerskoga Remzija Ramić.
- Godina je teška. Presjeklo nam je u pola proizvodnje i ostalo nam je što je ostalo. Što ima -ima pa nam je med ove godine baš specifičan, samo livada i lipa. Nemamo nekih više vrsta - kaže Remzija.
Koliko je suša bila pogubna za poljoprivredne usjeve, potvrđuju i podaci Meteorološke postaje u Bihaću. Najviša zabilježena dnevna temperatura bila je 39 Celzijevih stupnjeva, a u kolovozu kiša nije pala čak 22 dana.
- Iza nas je sušno razdoblje. Imali smo tek nekoliko pljuskova kiše koji su nadomjestili oborine, dosad, recimo, 66 litara, no u svakom slučaju, to nije dovoljno da bi popravilo sušnu sliku i hidrološku situaciju na našem prostoru - kaže Velira Memić, meteopromatračica u Meteorološkoj postaji Bihać.
Federalni ministar poljoprivrede Kemal Hrnjić na netom održanom Sajmu meda "Put zlata" u Bihaću o štetnim posljedicama suše na poljoprivredne kulture kazao je kako je, osim kukuruza, čak veće štete pretrpjela soja. Usjevi su manje stradali u županijama u kojima je osigurano navodnjavanje. Lokalne zajednice moraju proglasiti stanje elementarnih nepogoda kako bi poljoprivrednici ostvarili pravo na pomoć.
Na potezu vlasti
- Mi ćemo svugdje gdje bude proglašeno stanje elementarne nepogode izdvojiti sredstva koja pripadaju Federaciji da nadomjestimo takve štete. Gro sredstava nalazi se u općinama i županijama, najmanji dio pripada Federaciji. Ako općine i županije proglase stanje elementarne nepogode, Federacija će biti spremna, ali i oni moraju iz namjenskih sredstava, a morali bi ih imati, našim poljoprivrednicima isplatiti štete - kazao je ministar Hrnjić.
