Dodaci prehrani najčešće podrazumijevaju širok spektar vitamina i minerala, ali oni mogu biti i neke druge tvari poput esencijalnih masnih kiselina, aminokiselina, ekstrakata biljaka, vlakana, mikroorganizama i drugo.
Prema Pravilniku o dodacima prehrani, NN 46/2011, definicija dodataka prehrana glasi: „Dodaci prehrani su pripravci proizvedeni iz koncentriranih izvora hranjivih tvari ili drugih tvari s hranjivim ili fiziološkim učinkom koji imaju svrhu dodatno obogatiti uobičajenu prehranu u cilju održavanja zdravlja.”, piše Orduinacija.hr.
Dodaci prehrani mogu nam pomoći da unesemo sve potrebne hranjive tvari ako naša prehrana nije dovoljno raznovrsna. No dodaci prehrani nisu i ne smiju biti zamjena za uravnoteženu prehranu. Najprije bismo prehranom trebali pokušati zadovoljiti sve svoje potrebe, a tek onda posezati za dodacima. Prije nego što posegnete za dodacima prehrani, pokušajte poboljšati prehranu. Hranjive tvari najmoćnije su kada dolaze iz hrane, jer tada dolaze u pratnji mnogih drugih korisnih hranjivih tvari, poput karotenoida, flavonoida, minerala i antioksidansa kojih nema u većini dodataka.
Dodaci su nam pomoć ako imamo povećane potrebe koje ne možemo zadovoljiti hranom. Primjerice u trudnoći, ako se aktivno bavimo sportom, u starijoj dobi... Suplementacija također može biti korisna za osobe koje su vegani ili vegetarijanci, onima koji su na nekoj vrsti restriktivne dijete ili su alergični/intolerantni na neku hranu ili cijelu skupinu hrane zbog čega je izbjegavaju, zatim patite li od obilnih menstrualnih krvarenja ili od određenih zdravstvenih stanja.
Treba napomenuti da dodaci prehrani mogu biti jako korisni, ali mogu postati i štetni ako se prije samog uzimanja osoba ne konzultira s liječnikom ili nutricionistom koji će procijeniti ima li potrebe nešto uzimati i, ako da, u kojoj količini te kojem razdoblju. Status vitamina i minerala možemo procijeniti laboratorijskom analizom krvi i zapravo je to najprecizniji način da utvrdimo postojeći manjak. Osim laboratorijskih analiza postoje i neki znakovi koje možemo i sami primijetiti, a daju nam naznaku da eventualno postoji određeni deficit u tijelu: anemija, grčevi u mišićima, promjene na koži, umor, slaba kosa i nokti, problemi s vidom i slično.
Dok neke hranjive tvari utječu na druge tako što povećavaju njihovu apsorpciju, postoje i neke interakcije kada jedna hranjiva tvar primjerice potiče izlučivanje druge i tako utječe na njenu smanjenu koncentraciju.
NAJPOZNATIJE INTERAKCIJE IZMEĐU ODREĐENIH HRANJIVIH TVARI
Vitamin B12 i folati rade zajedno kako bi podržali neke od najvažnijih procesa stanične diobe i replikacije. Oni također zajedno metaboliziraju homocistein. Folna kiselina, odnosno njeno dodatno uzimanje, može maskirati nedostatak vitamina B12.
Vitamini topivi u mastima (A, D, E i K) vjerojatno će se bolje apsorbirati ako se uzimaju s obrokom koji sadrži masti. Međutim, dokazi sugeriraju da umjerene do velike doze vitamina topivih u mastima smanjuju apsorpciju ostalih vitamina topivih u mastima – za oko 10 do 50% – zbog konkurencije. Čini se da apsorpciju vitamina K posebno smanjuju drugi vitamini topivi u mastima, dok na apsorpciju vitamina A najmanje utječe i on se zapravo može bolje apsorbirati ako se uzima s vitaminom E. Čini se da uzimanje vitamina D, E ili K nekoliko sati prije ili nakon drugih vitamina topivih u mastima povećava njihovu apsorpciju.
Kada se uzimaju istodobno, vitamin C povećava apsorpciju željeza.
Istraživanja pokazuju da nedostatak željeza može dodatno pogoršati simptome nedostatka joda.
Dodaci prehrani s kalijem, u obliku kalij klorida, mogu smanjiti apsorpciju vitamina B12. S druge strane, liječenje megaloblastične anemije vitaminom B12 može rezultirati hipokalemijom.
Kao i većina hranjivih sastojaka, kalcij se apsorbira ponajprije u tankom crijevu. Ako su prisutne visoke količine, velik dio minerala za jačanje kosti sam se difundira unutarnjom sluznicom crijeva. Ali u manjim količinama, mineral se apsorbira uz aktivnu pomoć vitamina D i nekoliko njegovih metaboličkih potomaka. Vitamin D također pomaže u apsorpciji fosfora, još jednog minerala važnog za održavanje kostiju jakim i zdravim, te magnezija. Veće količine cinka mogu smanjiti apsorpciju kalcija. Fosfor može smanjiti izlučivanje kalcija urinom, no može i povećati gubitak kalcija kroz feces.
VITAMIN C POBOLJŠAVA APSORPCIJU KROMA
Laboratorijska istraživanja pokazala su da vitamin C uzrokuje razgradnju vitamina B12 u multivitaminskim pripravcima. Ovaj negativan učinak vitamina C može se izbjeći ako se dodaci prehrani s vitaminom C uzimaju najmanje dva sata nakon obroka.
Vrlo visoke doze cinka iz dodataka prehrani mogu ometati apsorpciju magnezija i njegovu ravnotežu u organizmu.
Magnezij također igra ulogu u aktivnom transportu kalcijevih i kalijevih iona kroz stanične membrane, proces koji je važan za provođenje živčanog impulsa, kontrakciju mišića i normalan srčani ritam. Niske vrijednosti magnezija mogu utjecati na pojavu hipokalcemije ili hipokalemije (niske vrijednosti kalija i kalcija u serumu) budući da je homeostaza narušena.
Magnezij je važan kofaktor za sintezu i aktivaciju D vitamina, a zauzvrat on može povećati crijevnu apsorpciju magnezija. Dakle, manjak magnezija može utjecati na manjak vitamina D i fosfora.
Anemija zbog nedostatka željeza ozbiljan je svjetski zdravstveni problem. Međutim, velike količine dodatnog željeza (veće od 25 mg) mogu smanjiti apsorpciju cinka. Uzimanje dodataka željeza između obroka pomaže smanjiti njegov učinak na apsorpciju cinka.
Visok unos cinka može inhibirati apsorpciju bakra, ponekad uzrokujući nedostatak bakra i pridruženu anemiju. Iz tog razloga pripravci dodataka prehrani koji sadrže visoku razinu cinka ponekad sadrže bakar.
SAVJET PLUS
Isto tako, ne smijemo zaboraviti da postoji niz interakcija između dodataka prehrani i lijekova koji se uzimaju. Zato je od izuzetne važnosti prije uzimanja bilo kakvih preparata na svoju ruku provjeriti sa svojim liječnikom, nutricionistom ii farmaceutom ima li kakvih interakcija između suplemenata i terapije koju uzimate.
