Svaki farmer može proizvoditi električnu energiju od metana koji se dobiva iz stajskog gnojiva. Začetnik ove ekološke proizvodnje struje u Bosni i Hercegovini je Poljoprivredna zadruga Livač iz Laktaša.
Nove tehnologije
Međutim, rijetki su slijedili ovaj primjer jer sustav, ne samo da ne potiče ovakav način proizvodnje struje već ima i brojne administrativne probleme. Na 150 hektara plodne lijevčanske zemlje prostire se Poljoprivredna zadruga Livač, koju je osnovao banjolučki Caritas u cilju zapošljavanja ljudi iz toga kraja i uvođenja novih tehnologija, kao što je bio plinsko postrojenje, piše N1.
Ovdje se odlaže stajsko gnojivo i u ovom balonu prikupljaju se plinovi koji, ako se gnojivo odlaže vani, zagađuju atmosferu.
- Umjesto da onečišćujemo atmosferu i smjesu plina puštamo u atmosferu i dovodimo do povećanja koncentracije ugljičnoga dioksida, mi te plinove skupljamo i na jednostavan način, bez ikakve velike tehnike, plinovi idu na motor, tu se spaljuju, motor pokreće generator i dobivamo električnu energiju - objasnio je Draženko Budimir iz Poljoprivredne zadruge Livač. Gnojivo oslobođeno plinova je ekološko i može se koristi za obradu zemljišta. Na ovaj način može se zbrinjavati sav organski otpad poput uginulih životinja, otpad iz mesne industrije ili onaj nastao preradom voća i povrća te dobiti struja. Međutim, sustav ovaj način proizvodnje energije ne prepoznaje kao ekološki.
- Mi se promatramo kao energetski objekt, iako je naša proizvodnja jako mala, 40 kilovata. Ovo je ekološka priča, ali su kod nas, za razliku od EU-a, pa i zemalja u okruženju, pomiješani neki pojmovi, tako da mi trenutačno nemamo nikakvih poticaja za proizvodnju električne energije - kazao je. Jedno ovakvo bioplinsko postrojenje treba imati svu dokumentaciju za rad kao termoelektrana.
Dok se ovaj ekološki način proizvodnje energije i istodobno zbrinjavanja otpada sputava, potiče se razvoj mini hidroelektrana zbog čega se bune brojne nevladine organizacije.
Negativan utjecaj
- Što se tiče obnovljivih izvora energije, veliko je pitanje trebaju li mini hidroelektrane u to spadati upravo zbog njihova utjecaja na životnu sredinu jer kad se dobivaju dozvole, ne procjenjuje se negativan utjecaj na životnu sredinu - izjavio je Aleksandar Žolja iz Helsinškog parlamenta građana Banje Luke.
Inače, na 244 rijeke u Bosni i Hercegovini planirana je izgradnja 300 novih hidroelektrana, a dosad ih je izgrađeno više od 80. •
