Zbog nemogućnosti da primanjima sustignu troškove, građani Republike Srpske sve više posežu za kreditima. Zato ne čudi što su iz godine u godinu sve zaduženiji pa trenutačno klecaju pod dugom koji je premašio 4 milijarde konvertibilnih maraka. Kad je riječ o prosječnoj zaduženosti svakog građanina, ona je za samo godinu i pol dana porasla za 450 KM. Naime, kreditna zaduženost po stanovniku krajem 2022. godine iznosila je 3081 KM, na kraju prošle godine 3340 KM, a sredinom ove godine 3531 KM, piše Srpskainfo. A najveći iznos naše zaduženosti odnosi se na kredite za opću potrošnju, među kojima dominiraju nenamjenski gotovinski krediti. Na financiranje opće potrošnje građana RS-a otišla je čak trećina ukupnog zaduženja gospodarstva i stanovništva.
Službena statistika pokazuje da su ukupni krediti stanovništva sredinom ove godine iznosili 4,2 milijarde KM, što je za 208,4 milijuna KM više u odnosu na kraj prošle godine. Čak 2,9 milijardi KM odnosi se na kredite za opću potrošnju koji su u ovom razdoblju porasli za 148,8 milijuna KM. S druge strane, nenamjenski gotovinski krediti čine 91,9 posto ukupnih kredita za opću potrošnju stanovništva i veći su za 145,2 milijuna KM, podaci su Agencije za bankarstvo Republike Srpske. Činjenica je da mnogi građani nemaju izbora, nego se zadužuju čim im iskoči neki veći izdatak.
– Jesen je najgora. U gotovo isto vrijeme trebamo opremiti djecu u školu, nabaviti ogrjev, napraviti nešto zimnice. To definitivno ne možemo financirati plaćama, a s obzirom na to kolike su one, zaista nismo u prilici nešto uštedjeti. Budući da nemamo nikakvu pomoć sa strane, nemamo izbora nego se zadužiti – ili kod rođaka ili u banci. Lani je, primjerice, suprug podigao kredit od 4000 KM, kojim smo financirali spomenute troškove i platili neke zaostale račune. Problem je što je kredit uzeo na dvije godine, a mi ćemo se već sljedeće suočiti s identičnim izdacima koji mogu biti samo skuplji – kazala je za Srpskainfo Mirjana, trgovkinja iz Banje Luke.
To uglavnom podrazumijeva pravljenje reprograma starog kredita sljedeće godine i tako ukrug. Problem je i što građani zbog poskupljenja imaju sve manje novca za bilo što drugo, osim zadovoljenje onih najosnovnijih potreba. A u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini iz godine u godinu sve je skuplje, tako da je za kupnju istih roba ili plaćanje istih usluga svako malo potrebno sve više novca. To automatski znači da se moraju nečeg odreći ili, kako bi sustigli sve izdatke, jednostavno, moraju se zadužiti.
