Za dojenčad i djecu u najranijoj dobi, odnosno u dobi od 0 - 5 godina, stanje uhranjenosti predstavlja jedan od glavnih indikatora njihovog rasta i razvoja jer je odraz podobnosti prehrane koju imaju te podobnosti zaštite i brige o njima, navodi se u izvješću o zdravstvenom stanju stanovništva i zdravstvenoj zaštiti u FBiH za 2014, piše Večernji list BiH.
Pothranjenost djece
U izvješću se navodi kako je u 2014. godini u FBiH pothranjeno bilo 2% djece, od čega je 1,2% djece ozbiljno pothranjeno. Ono što još više zabrinjava je podatak da je u istom razdoblju u Federaciji ukupno 9,9% djece zaostalo u rastu, od čega je 4,6% ozbiljno zaostalo u rastu, a 2,6% djece je mršavo, od čega 2% ozbiljno mršavo za svoju visinu. “Stanje uhranjenosti u odnosu na ova tri pokazatelja najlošije je u dobnoj podskupini 0 do 11 mjeseci”, navedeno je u izvješću. Romska populacija je, kao posebno ranjiva, posebno i promatrana u ovom istraživanju, pa je MICS istraživanje na romskoj populaciji pokazalo da su u ovoj populaciji djece u dobi 0 - 5 godina stope pothranjenosti značajno veće pa su tako rezultati pokazali da je u ovoj populaciji pothranjeno 8,8% djece, od čega je 2,4% ozbiljno pothranjeno. Ukupno 21,1% romske djece zaostalo je u rastu, od čega 8% ozbiljno, nadalje 8,3% je djece mršavo, a ozbiljno mršavo njih 3,5 posto. Stanje uhranjenosti djece je odraz njihovog cjelokupnog zdravlja. Kada je djeci dostupna odgovarajuća prehrana, kada nisu izložena čestim oboljenjima i kada su dobro zbrinuta, ona dosežu svoj potencijal rasta i smatraju se dobro uhranjenom.
Raniji podaci
Prema studiji koju je proveo UNICEF 2006. na razini BiH, 1,5% djece je bilo umjereno neuhranjeno, od toga više dječaka nego djevojčica te više u gradskim nego u seoskim sredinama. Postotak ozbiljno neuhranjene djece iznosio je 0,4%, od toga više dječaka nego djevojčica, a bio je viši u gradskim nego u seoskim sredinama. U BiH 7,4% djece bilo je umjereno zakržljalo, dok je 2,5% ozbiljno zakržljalo. Od tog postotka više takve djece bilo je na selu nego u gradu. Naime, 3,2% djece je umjereno mršavo, a 0,8% i to ozbiljno, dok je 20,2 % djece bilo preuhranjeno/pretilo. “Značajno je da su mršavost i pretilost zastupljeniji među djevojčicama, te su češći u gradskim nego u seoskim sredinama. Skoro jedno od trideset djece (3%) ispod 5 godina starosti u FBiH je pothranjeno, od čega 2% umjereno, dok je 0,7% ozbiljno pothranjeno. Oko 9% djece je zaostalo u rastu, odnosno suviše nisko za svoju dob. Oko 5% djece zaostaje u tjelesnoj težini u odnosu na dob, tj. mršava su” stoji u studiji iz 2006. Rast i razvoj djece rezultat je genetskih, ali i drugih čimbenika na koje možemo utjecati, od kojih je najvažnija prehrana. Pravilna prehrana je baza dobrog zdravlja i podrazumijeva pravilan i raznovrstan izbor namirnica. Nepravilna prehrana dovodi do pretilosti, dijabetesa, visokog krvnog tlaka, povišene količine masnoća u krvi, deformiteta kralješnice, anemije, nedostatka kalcija, rahitisa, kao i neotpornosti organizma.
