Svečano Euharistijsko slavlje u župnoj crkvi Svete Obitelji u Kupresu, 29. srpnja 2018., kojim je obilježen Obiteljski dan u Bosni i Hercegovini, predvodio je predsjednik Vijeća Hrvatske biskupske konferencije za život i obitelj mons. Mate Uzinić, biskup dubrovački, u zajedništvu s predsjednikom Vijeća za obitelj Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine mons. Markom Semrenom, pomoćnim biskupom banjolučkim, i uz koncelebraciju 21 svećenika, javlja KTA.
Kupreški župnik vlč. Tomislav Mlakić uputio je pozdrav i riječi dobrodošlice najprije, puku kršćanskom i hrvatskom, okupljenom na Obiteljskom danu Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine u crkvi Sv. Obitelji na Kupresu“, a pozdravio je „s tromeđe triju biskupija u BiH“ i sve koji su preko radio valova Hrvatskog radija Herceg Bosne, Radio Kupresa i Radio Marije, pratili sveto euharistijsko slavlje te osobito one koji su prikovani za svoje bolesničke postelje“. Pošto je pozdravio svu braću svećenike, među kojima su bili i ispovjednici milosrđa i koju su sasvim drugim misnicima bili na raspolaganju vjernicima za sakrament pomirenja, poseban pozdrav uputio je biskupu Semrenu „koji je idejni začetnik današnjeg susreta i duša svih naših nastojanja na području obiteljskog pastorala“. Na kraju kao vrhunac pozdravio je biskupa Uzinića ističući da on „ne donosi samo miris hrvatskoga juga nego svojim dolaskom svjedoči da su solidarni s nama i da smo jedan narod i jedna Crkva“.
U prigodnoj propovijedi biskup Uzinić kazao je da mu je izuzetna čast što može na Kupresu, „povezan u duhu zajedništva s pastirom ove mjesne Crkve nadbiskupom i kardinalom Vinkom Puljićem, dijeliti zajedništvo Katoličke Crkve u Bosni i Hercegovini, osobito zajedništvo katoličkih obitelji kojim se pripremate za Treći nacionalni susret hrvatskih katoličkih obitelji 15. i 16. rujna u Splitu i Solinu, koji će se održati pod geslom: 'Obitelj izvor života i radosti'“.
„Dok vas radosno pozivam na taj nacionalni susret, želim vama, hrvatskim katoličkim obiteljima u Bosni i Hercegovini i cijeloj Katoličkoj Crkvi u Bosni i Hercegovini, odati veliko priznanje i izraziti iskrenu zahvalnost za golemi doprinos opstanku hrvatskog naroda i katoličke vjere ne samo u Bosni i Hercegovini, što vam je na neki način i zadaća, nego i u Republici Hrvatskoj. Prostor Republike Hrvatske i Katolička Crkva na tom prostoru su kroz cijelu svoju povijest, a osobito u prošlom stoljeću, svoju životnu snagu i opstanak u velikoj mjeri mogli zahvaliti životnoj snazi hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, utemeljenoj na čvrstoj vjeri bosanskog i hercegovačkog čovjeka, katolika i Hrvata, odgojenoj ponajviše na molitvama i otvorenosti životu hrvatskih katoličkih obitelji Bosne i Hercegovine. Nije ni potrebno isticati koliko se ljudi iz ove zemlje, koja „pola svijeta naseli, a sebe ne raseli”, uselilo u Hrvatsku dajući joj svoj pečat. Proteklih dana smo svi, na primjer, radosno pratili uspjehe naše nogometne reprezentacije koji su u velikoj mjeri i uspjesi vas Hrvata - katolika Bosne i Hercegovine. Mogli bismo spomenuti i mnoga druga zanimanja i zvanja. Ograničit ću se na ono duhovno. Učinit ću to pitanjem što bi bilo od Katoličke Crkve u Republici Hrvatskoj bez ogromnog doprinosa svećenika, redovnika i redovnica rođenih u Bosni i Hercegovini ili porijeklom iz nje? Bogu hvala na ovo pitanje ne znamo odgovor. I bolje je tako. No bojim se da bismo ga moli saznati“, kazao je biskup Uzinić dodajući da ga upravo taj strah prisiljava da se osvrne na tešku demografsku situaciju hrvatskog naroda, i u Bosni i Hercegovini, a i u Republici Hrvatskoj.
„Loša demografska situacija u Bosni i Hercegovini uzrokovana je u najvećoj mjeri ratom koji je, kako reče jedan demograf, najveća demografska destrukcija koja ne ostavlja traga samo na ukupnom stanovništvu, u smislu da nas je manje jer smo ubijeni ili protjerani, nego i na demografskoj strukturi, pojačavajući negativne trendove prirodnog pada stanovništva smanjenjem rodnosti i povećanjem smrtnosti. Naravno da svemu ovome treba pridodati i činjenicu da se u najvećoj mjeri nije dogodio željno očekivani proces povratka protjeranog stanovništva zbog političke i ekonomske nesigurnosti i činjenice da je izbjeglištvo predugo trajalo, ali i da se zbog ove situacije koja ostavlja dojam besperspektivnosti iz godinu u godinu pojačava proces iseljavanja“, rekao je biskup Uzinić spominjući konkretne podatke o smanjenju broja katolika u BiH i u Republici Hrvatskoj zbog iseljavanja i negativnog priraštaja. Dodao je da s negativnom demografskom situacijom povezan i pad broja sklopljenih brakova i porast broja rastava.
Odgovarajući na pitanje, može li se ova situacija promijeniti, biskup Uzinić kazao je da odgovor nudi evanđeoski misni odlomak te nedjelje koji prikazuje kako Isus hrani mnoštvo ljudi s pet kruhova i dvije ribice i „koji, na svoj način, poziva da u gladnom mnoštvu koje Isus samilosno promatra s gore, ta gora može biti i jest i naš Kupres, vidimo opisanu situaciju, o čijem rješenju ovisi naša budućnost, u nacionalnom i u crkvenom smislu“. „Najčešće nam se uz već spomenuti rat, kao krajnji uzrok za loše demografsko stanje čije bi rješavanje bilo konačan odgovor na sve naše probleme, nudi ekonomska stabilnost. Ona je važna, ali nije najvažnija. Isus znade da mi mislimo da jest. Zato je Filipu, a s Filipom i nama, postavio pitanje gdje 'kupiti' rješenje za 'gladno mnoštvo'. No rješenje za 'gladno mnoštvo' se ne može kupiti. U pravu je Filip kad kaže 'za dvjesta denara kruha ne bi bilo dosta da svaki malo dobije'. Isto bi bilo i da je spomenuo milijune eura. I milijarde kuna i konvertibilnih maraka. Novac nije rješenje. On ne može riješiti situaciju gladnog mnoštva u pustinji. On ne može riješiti niti situaciju gladnog mnoštva koje i danas oskudijeva u nekim dijelovima svijeta i onim najosnovnijim potrepštinama. On ne može biti rješenje ni za našu demografsku katastrofu. Zato Isus relativizira novac i njegovu vrijednost. I nudi jedno drugo rješenje“, kazao je biskup Uzinić te nastavio:
„To je rješenje koje uvijek funkcionira. Novac mu, ako ga ima, može pomoći, ali ono funkcionira i bez novca. To rješenje je dijeljenje. Možemo ga nazvati i služenje drugima s onim što jesmo i imamo. Dijeljenje, odnosno služenje, je sposobno učiniti ono što ne može učiniti nikakav novac. Ono može promijeniti nas osobno. Može promijeniti i naše obitelji i od disfunkcionalnih obitelji učiniti ih obiteljima koje funkcioniraju. Ono može promijeniti i našu crkvenu zajednicu i učiniti je zajednicom koja živi u skladu s evanđeoskim principima. U njemu, dijeljenju, se nalazi snaga za promjenu i društvene zajednice, koja samo tako može ispuniti smisao svoga postojanja i postati zajednica po mjeri čovjeka. Dijeljenje je, jedino dijeljenje, sposobno učiniti boljim svijet i vrijeme u kojemu živimo. Ono je, jedno ono, sposobno utažiti glad i žeđ svijeta! Ono je, konačno, sposobno preokrenuti negativne demografske trendove i prognoze i učiniti ih pozitivnima“, istaknuo je biskup Uzinić.
„Draga braćo i sestre, to čudo dijeljenja funkcioniralo je u našim hrvatskim katoličkim obiteljima, kako u Bosni i Hercegovini tako i u Hrvatskoj, tijekom cijele naše povijesti, koja često nije pružala nimalo bolje ekonomske okvire od ovih današnjih, dapače, a funkcioniralo je jer su se naše obitelji nadahnjivale, kroz obiteljsku molitvu i redovita sudjelovanja na nedjeljnim euharistijskim slavljima, na onom što im je govorio i svojim primjerom pokazivao Gospodin naš Isus Krist. Zato su te naše obitelji doista bile izvori radosti i života. To čudo dijeljenja može funkcionirati i danas. I učiniti da ima ne samo dovoljno svima, nego da ponovo pretekne, da Bosna i Hercegovina, a s njom i Hrvatska, ponovo može 'pola svijeta naseliti, a sebe ne raseliti'“, rekao je biskup Uzinić na kraju svoje propovijedi.
Na kraju Svete mise biskup Semren uputio je riječi zahvale dragom Bogu, Svetoj Obitelji koja je na Kupresu okupila brojne obitelji kao predstavnike svih katoličkih obitelji u BiH i velikog broja obitelji širom svijeta koje potječu iz „lijepe i ponosne Bosne i Hercegovine“. Posebnu zahvalu uputio je zatim biskupu Uziniću, svećenicima i svim prisutnima. Koristeći riječi jednog pjesnika, kazao je da Bogu zahvaljuje „ova obitelj što si je stvorio, što si im dao da se susretnu, što si u njma pobudio ljubav, što im daješ trajnost da ustraju, što im daješ vedrinu, hrabrost, snagu da ljubav neprestano žive i šire“. Zahvalio je svima koji su dali doprinos organizaciji Obiteljskog dana u BiH i poželio da sve prati Božji blagoslov.
Na kraju Misnog slavlja svi okupljeni izmolili su zajedno Molitvu Presvetom Trojstvu za obitelj i Ispovijest Hrvata katolika.
Prije misnog blagoslova, biskup Uzinić izmolio je blagoslovnu molitvu nad okupljenom djecom i njihovim roditeljima te ih poškropio blagoslovljenom vodom.
Tijekom Svete mise liturgijsko pjevanje animirali su udruženi zborovi iz župa Kupres i Uskoplje pod ravnanjem Školskih sestara franjevki Bosansko-hrvatske provincije s. Mire Bliznac i s. Angeline Tokić.
Uslijedilo je druženje nakon Svete mise, a biskup Semren rado se fotografirao s jednim devedesetgodišnjakom iz župe Presvetog Trojstva u Novom Travniku koji redovito pješice ide na Misu kao i s dijelom časnih sestara koje su za ovu prigodu došle u Kupres.
