- Uskrs je temelj. Uskrs je temelj najprije apostolskog navještaja, ali Uskrs je i temelj na kojem počiva vjera Crkve do dana današnjega. Ako mi vjerničkim riječima možemo izraziti tu činjenicu Kristova uskrsnuća, onda uvijek kažemo da je Uskrs svetkovina ili blagdan nade, piše Večernji list BiH.
Naklonost pape Franje
Nade u pobjedu života nad smrću. Nade u pobjedu istine nad laži. Nade u pobjedu dobra nad zlom. Ali nije ta činjenica uskrsnuća nekakva priča koja stoji negdje u zraku i nema dodira sa stvarnošću. Činjenica uskrsnuća temelji se na uskrsnuću Isusa Krista koji je svojim životom, smrću, ali i uskrsnućem spasio i otkupio čovječanstvo. I to je zapravo onaj razlog našeg vjere, kao što će Pavao reći, našeg propovijedanja i naviještanja, ali, naravno, i vjere koju danas ljudi imaju u tu činjenicu Kristova uskrsnuća - kazao je u uskrsnom intervjuu za Radiopostaju Mir Međugorje biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski mons. Petar Palić.
Govoreći o Uskrsu i o tome kako slaveći Uskrs doživjeti vlastito uskrsnuće, biskup Palić naglasio je kako je uskrsnuće u temeljima naše vjere te da križ dobiva svoj pravi, duboki smisao jedino po Kristovoj žrtvi i onome što je učinio na drvu križa prihvativši smrt.
- Čovjek koji se poistovjećuje s križem lakše se snalazi u svojoj patnji i životnim okolnostima koje osjeća kao pritisak. Križ je bio znak smrti, okrutne smrti, znak mučenja, ali po Kristovoj smrti na križu, križ za kršćanina postaje znakom spasenja. Od drva ili sredstva umiranja postaje drvo života. I ako u svjetlu Kristove pobjede i Kristova uskrsnuća promatramo križ, onda naravno i sve ono što u životu proživljavamo možemo drukčije nositi - kazao je biskup Palić.
U intervjuu koji je s njim vodila glavna urednica Radiopostaje Mir Sanja Pehar, biskup Palić govorio je i o situaciji u državi i položaju Hrvata u BiH.
- U nekim segmentima ne razlikujemo se puno od svih koji žive u ovoj zemlji, ali s druge strane, osjećam veliku povezanost našega naroda s Crkvom. Povijest je na ovim prostorima bila takva da nije mogla jamčiti dalekosežnu sigurnost, da nije mogla jamčiti uvjete, a temeljni uvjet je sigurnost - politička ili ekonomska - i kada su izvanjski čimbenici problematični bilo za društvo, bilo za pojedinca, onda se dogodi da čovjek u sebi, u svojoj nutrini želi zbilja pronaći tu os, to uporište na kojem može temeljiti svoj život. To je s jedne strane priznanje, ali s druge i izazov za Katoličku crkvu i sve nas koji živimo na ovom prostoru. Kad kažem Katolička crkva, tu mislim na instituciju. Dakle, pohvala i priznanje za ono što je u povijesti učinila, ali i izazov da danas doista budemo navjestitelji Kristove radosne vijesti i tako ljudima doista vraćamo nadu i pouzdanje - kazao je mons. Palić.
Biskup Palić govorio je i o Međugorju, ispovijedima, suradnji s apostolskim vizitatorom s posebnom ulogom za župu Međugorje nadbiskupom Aldom Cavallijem.
- Iz činjenice imenovanja apostolskog vizitatora proizlazi ta stvarnost da Sveti Otac prati situaciju koja se događa ovdje u Međugorju. Crkva budno prati ono što se događa i Crkva će u jednom trenutku, kada će to biti, ne znamo, reći svoj pravorijek. U ovome trenutku na svima nama je, na apostolskom vizitatoru kao onome kojega je Papa posebno ovlastio da pastoralno prati situaciju, na mostarsko-duvanjskom biskupu, kao biskupu na čijem je području župa, u suradnji pratiti ono što se zbiva i surađujući u tom pastoralnom dijelu pomagati ljudima. Sve ovo ostalo i sve moguće što mi ljudi želimo ili ne želimo ostaje u ovom trenutku sa strane. Činjenica je ta i to je zapravo početna nakana koja je vodila Svetu Stolicu da imenuje vizitatora posvetiti pozornost ljudima koji dolaze u Međugorje.
Bez suradnje nemate budućnosti. Ne može se ništa kvalitetno dogoditi ako ne postoji suradnja. Na kraju krajeva, po tom međusobnom razumijevanju i međusobnoj ljubavi mi se kao kršćani prepoznajemo pred drugima. Dakako, suradnja u svim onim segmentima koji zahtijevaju odgovornost na određenom području - franjevci ovdje kao oni koji vode brigu, mons. Cavalli kao vizitator sa svojom ulogom za župu Međugorje i dijecezanski biskup na ovom području kojem pripada i župa Međugorje - kazao je mons. Palić, a osvrnuo se i na susret sa Svetim Ocem, sinodalni hod, dolazak u BiH tajnika za odnose s državama pri Državnom tajništvu Svete Stolice nadbiskupa Paula Richarda Gallaghera…
- U posjetu mons. Gallaghera osjetili smo zainteresiranost, ali i naklonost pape Franje prema nama. Vjerujem da je, s obzirom na cijelu geopolitičku situaciju u kojoj se nalazimo, taj posjet bio jasna poruka da Sveta Stolica prati situaciju, osobito s katolicima, ali i uopće u državi BiH. Taj posjet uvijek ima s jedne strane politički naglasak, ali s druge svaki posjet nekoga iz crkvenoga života uvijek ima i tu pastoralnu dimenziju - kazao je mons. Palić izražavajući zadovoljstvo da je mons. Gallagher u mostarskoj katedrali služio misu upravo na blagdan sv. Josipa, zaštitnika Mostarsko-duvanjske biskupije.
Osvrćući se na rat u Ukrajini, biskup Palić kazao je kako se iz vapaja i govora nakon kateheza i angelusa pape Franje vidi da iz njegova srca proizlazi krik za mirom.
Zagovor za Ukrajinu
- Papa svima nama želi posvijestiti da moramo biti graditelji mira i da svoje pouzdanje moramo stavljati u Gospodina i našu Nebesku Majku kojoj smo posvetili i čiji smo zagovor zazvali za Ukrajinu, ali i za Rusiju - kazao je, između ostaloga, u intervjuu za Radiopostaju Mir Međugorje biskup Palić, naglasivši i kako “biblijski pojam mira nije samo puka odsutnost rata, iako nam i to danas treba”.
”Biblijski pojam mira i taj mir Uskrsloga je sklad. Sklad u čovjekovu srcu. Sklad s bližnjima. Sklad s Bogom”. •
