Svjetska banka je u BiH jedan od najizdašnijih partnera kada govorimo o potpori važnim infrastrukturnim i svim onim projektima koji za cilj imaju povećanje kvalitete života stanovnika zemlje, a u razdoblju koje je pred nama taj će se angažman nastaviti, pri čemu će fokus biti na tri ključne oblasti - povećanju inkluzivnog zapošljavanja u privatnom sektoru, unaprjeđenju održivog pružanja usluga i povećanju otpornosti na klimatske promjene. Šef Ureda Svjetske banke za BiH i Crnu Goru Christopher Sheldon u razgovoru za Večernji list ističe kako Svjetska banka u BiH podržava deset projekata vrijednih 640 milijuna $ i jedan regionalni projekt u oblasti voda vrijedan 73 milijuna $. Kada je riječ o prognozama ekonomskih kretanja, Sheldon ističe da se, kako privatna potrošnja, potaknuta povećanjem realno raspoloživog dohotka, ponovno uzima maha, očekuje kako će se rast BDP-a u 2024. godini ubrzati i dosegnuti 2,8 posto. Osvrnuo se i na pitanje inflacije, kazavši kako se, kako sada stvari stoje, očekuje da stopa inflacije ostane povišena u 2023. na oko 6 posto te da se tijekom 2024. i 2025. stabilizira na pretpandemijske razine.
- Ipak, i tu ima rizika s obzirom na tekuća geopolitička kretanja, koja mogu imati negativne posljedice na cijene hrane i energije te povećati inflacijski pritisak i utjecati na ponašanje potrošača - dodao je Sheldon.
Večernji list: Kakve su projekcije Svjetske banke kada govorimo o rastu BDP-a u 2024. godini u BiH?
- Kako privatna potrošnja, potaknuta povećanjem realno raspoloživog dohotka, ponovno uzima maha, očekuje se da će rast BDP-a u 2024. godini ubrzati i dosegnuti 2,8 posto. Rezultat je to i stabilizacije inflacije na oko 2 posto u 2024. u skladu sa stopama od prije pandemije, a zahvaljujući nižim cijenama prijevoza. Ipak, ovi izgledi nose znatne rizike opadanja, uglavnom zbog produljenih tržišnih poremećaja nakon pandemije i neizvjesnosti prouzročenih ratom u Ukrajini te sada u Gazi/Izraelu. To može naškoditi ukupnoj potražnji jer će opasti povjerenje potrošača i poslovne zajednice, a povećat će se inflacijski pritisak putem energetskih tržišta.
Večernji list: Na koje bi reforme u BiH posebno trebalo obratiti pozornost kada govorimo o poboljšanju gospodarske situacije u zemlji?
- Budući da su provedeni opći, a predstoje lokalni izbori, kreatori politika trebaju i dalje biti fokusirani na program strukturnih reformi i ispunjavanje zakonodavnih prioriteta za pristupanje Europskoj uniji. Najbolje rezultate daju strukturne reforme usmjerene na jačanje ukupne faktorske produktivnosti. One se mogu provesti u dvije forme: ponovno pokretanje tranzicije prema tržišnoj ekonomiji putem reforme javnih poduzeća, osobito malih i srednjih, te jačanje kontrole, učinkovitosti i upravljanja u preostalim javnim poduzećima. Velika zastupljenost javnih poduzeća, u prosjeku, negativno utječe na produktivnost i dovodi do tržišnih poremećaja, što se ogleda u većim primanjima i drugim pravima zaposlenih. To dovodi do segmentacije tržišta rada na dobra radna mjesta u javnom i loša radna mjesta u privatnom sektoru. Ključni izazov politika predstavljaju političke podjele u kombinaciji sa slabom koordinacijom između tijela uprave. Također, unatoč unaprjeđenjima, planu ekonomskih reformi BiH nedostaju koherentnost, sveobuhvatnost i strateški fokus. Druge strukturne reforme i investicije mogle bi se fokusirati na veće korištenje digitalne tehnologije i na povezivanje kako bi se pomoglo u povećanju produktivnosti poslovanja i javne administracije. Ne smiju se zaboraviti ni strukturne reforme u energetskom sektoru, kojima bi se olakšale privatne investicije nužne da se zemlji pomogne ići u smjeru obnovljivih izvora, čime bi BiH izbjegla negativan utjecaj mehanizma EU-a za usklađivanje ugljika na granicama i u smjeru zapošljavanja u srednjoročnom razdoblju. Konačno, strukturne reforme koje potiču izravne strane investicije predstavljaju značajan čimbenik za povećanje produktivnosti u zemlji i povećanje dodatne vrijednosti izvoznih proizvoda. Kako bi se to dogodilo, mora se smanjiti premija rizika zemlje, uglavnom prouzročenog političkim previranjima kojima svjedočimo.
Večernji list: Može li se iznijeti očekivanje o inflacijskim kretanjima te kako zapravo amortizirati udar na potrošače u BiH?
- Jedan od mogućih smjerova prognoziranja trendova inflacije u BiH mogao bi biti u sagledavanju trendova indeksa proizvođačkih cijena. Međutim, u postojećem ambijentu neizvjesnosti prognoziranje inflacije postaje teže zbog kontinuiranih šokova u globalnom lancu opskrbe, što dovodi do tržišnih poremećaja i većih ulaznih troškova za tvrtke. Stoga se, kako sada stvari stoje, očekuje da stopa inflacije ostane povišena u 2023. na oko 6 posto te da se tijekom 2024. i 2025. stabilizira na pretpandemijsku razinu. Ipak, i tu ima rizika s obzirom na tekuća geopolitička kretanja, koja mogu imati negativne posljedice na cijene hrane i energije te povećati inflacijski pritisak i utjecati na ponašanje potrošača. Jedna stvar koja bi se s gledišta Svjetske banke sigurno trebala izbjeći jest razdvajanje jedinstvene stope PDV-a kao mehanizma za pomoć ugroženim kućanstvima. Mikrosimulacije koje je provela Svjetska banka upućuju da bi ta mjera bila krajnje neučinkovita. Umjesto toga, uvođenje socijalne karte, koja bi omogućila bolje usmjeravanje socijalne pomoći, predstavljalo bi dalekosežnu pozitivnu strukturnu reformu.
Večernji list: Svjetska banka je jedan od najizdašnijih partnera BiH kada govorimo o potpori. Koji su projekti koji su u fokusu pomoći Svjetske banke u okviru novog okvira partnerstva?
- Angažman Svjetske banke u Bosni i Hercegovini će se tijekom iduće četiri godine fokusirati na tri ključne oblasti: povećanje inkluzivnog zapošljavanja u privatnom sektoru, unaprjeđenje održivog pružanja usluga i povećanje otpornosti na klimatske promjene. Svjetska banka u BiH podržava deset projekata vrijednih 640 milijuna $ i jedan regionalni projekt u oblasti voda vrijedan 73 milijuna $. Sveukupni program je mješavina projekata koji prate glavne reforme, kao što su reforme zdravstvenog i vodnog sektora i investicija u tim oblastima koje mogu imati potencijal za promjene u tradicionalnim sektorima, kao što su razvoj poljoprivrede u svrhu otvaranja boljih radnih mjesta, investicije u transportnu infrastrukturu u svrhu bolje cestovne povezanosti i veće sigurnosti. Podrška za nastavak razvoja sustava registracije nekretnina u BiH omogućila je upis vlasništva za 2,4 milijuna građana i evidentiranje vlasništva nad više od 2 milijuna parcela ukupne površine 1 milijun hektara. Time ne samo što se povećava učinkovitost vlasti nego se promoviraju rast i investicije u privatni sektor te štite imovinska prava pojedinaca.
