Centralna banka ostvarila je ulogu u kontekstu makroekonomske stabilnosti u BiH, a u vremenima velikih kriza, poput pandemije i rata u Ukrajini, svojom je reakcijom i poduzetim mjerama koje je imala na raspolaganju dovela do stabilizacije stanja. Čovjek koji je tada i sve donedavno bio na čelu te financijske institucije, prof. dr. Senad Softić, u intervjuu za Večernji list govori o svim izazovima s kojima se suočavao dok je bio guverner, naglasivši kako su, među ostalim, svoju investicijsku politiku pravodobno i prikladno prilagodili, u skladu s trendovima na međunarodnim financijskim tržištima, čime su osnažili integritet valutnog odbora u vrlo volatilnim vremenima. Sigurnost i stabilnost domaće valute, navodi, ogledaju se u činjenici da BiH danas ima stabilan valutni odbor s koeficijentom pokrića domaće valute deviznim rezervama iznad 106 posto. U prijevodu, sigurnost je usko vezana uz likvidnost, što znači osiguranje konvertibilnosti marke u svakom trenutku, odnosno mogućnost da se KM u svakom trenutku konvertira u eura. - Centralna banka BiH je vrlo uspješno svladala izazove koje je donijela inflacija, kao i rast kamatnih stopa, navrijeme i adekvatno restrukturirala svoj portfelj, a što se svakako odrazilo i na to da je financijski rezultat u 2023. godini najbolji od osnivanja Centralne banke, naglasio je, uz ostalo, Softić.
Večernji list: Imenovani ste na čelo Centralne banke 2015. godine te ste na mjestu guvernera bili u nekim prilično izazovnim vremenima za ukupnu ekonomsku situaciju u BiH, uključujući inflacijske udare, krizu izazvanu agresijom na Ukrajinu... Kako ste se nosili s izazovima?
- Od mog imenovanja 2015. godine, u proteklih osam i više godina, predvodio sam tim vrhunskih stručnjaka, gdje smo vrijedno, posvećeno i odgovorno radili u složenim uvjetima te mnogobrojnim izazovima, ne samo za bosanskohercegovačku ekonomiju nego i globalno.
Ponosno mogu reći kako smo u potpunosti ispunili mandat koji nam je povjeren, ostvarili ulogu koju Centralna banka ima, prvenstveno u kontekstu makroekonomske stabilnosti u Bosni i Hercegovini. Ipak, u cijelom tom razdoblju bilo je mnogo izazova. Posebno bih izdvojio dugogodišnje razdoblje negativnih kamatnih stopa, vrijeme pandemije, kao i početak rata u Ukrajini.
Centralna banka Bosne i Hercegovine je na početku pandemije poduzela sve raspoložive mjere koje je imala na raspolaganju u skladu sa svojim zakonskim mandatom. Osigurali smo komercijalnim bankama likvidnost u obliku dovoljnih količina gotovine i žiralnog novca u valutama KM i euro te ni u jednom trenutku banke i njihovi klijenti nisu imali neispunjenih zahtjeva upućenih CB BiH. A da podsjetim, radilo se o ukupnim iznosima od oko 700 milijuna KM i oko 150 milijuna eura koje smo doznačili u vrlo kratkom vremenu. Slična situacija bila je i u vrijeme početka rata u Ukrajini. To je značajno doprinijelo smirivanju inicijalne panike zbog neizvjesnosti s kojima smo se svi suočili gotovo preko noći.
Našu politiku obvezne rezerve profesionalno smo i odgovorno vodili unatoč dugogodišnjem razdoblju negativnih kamatnih stopa na financijskim tržištima. Kontinuirano smo se prilagođavali novim okolnostima unaprjeđenjem najvažnijih funkcija ili uvođenjem novih, kao što je funkcija usklađenosti (compliance).
Vodili smo aktivnosti društveno odgovornog djelovanja te očuvanja okoliša kroz zelene projekte, što uključuje i investiranje u zelene obveznice, razvoj financijske edukacije i inkluzije, te je samo tijekom 2023. godine u te aktivnosti financijske edukacije zahvaljujući CB BiH bilo uključeno više od 1000 učenika i profesora iz osnovnih i srednjih škola diljem Bosne i Hercegovine.
Prepoznale su nas međunarodne institucije kao instituciju koja je i u svim izazovnim razdobljima značajno doprinosila ispunjavanju obveza zemlje u mnogobrojnim procesima i aranžmanima. Svoju investicijsku politiku pravodobno smo i prikladno prilagodili trendovima na međunarodnim financijskim tržištima, čime smo osnažili integritet valutnog odbora u vrlo volatilnim vremenima.
Večernji list: Unatoč svemu, BiH je uspjela očuvati svoju makroekonomsku stabilnost. Koliko su potezi Centralne banke bili važni u tom kontekstu?
- Sve funkcije, počevši od politike obvezne rezerve, investiranja deviznih rezervi, funkcioniranja platnih sustava, već spomenute operacije s gotovinom, ali i ispunjavanje uloge fiskalnog i bankarskog agenta, obavljale su se neometano, čime smo dodatno doprinosili ekonomskom prosperitetu i financijskoj stabilnosti zemlje. Nastojali smo svojim odlukama i mjerama doprinositi ekonomiji i građanima tako da olakšamo njihove poslovne i životne odluke, omogućavajući im stabilnu i konvertibilnu domaću valutu, dovoljno gotovine, osobito u kriznim vremenima.
Naša politika obvezne rezerve, uključujući i našu odluku da stopu obvezne rezerve ostavimo nepromijenjenom, bila je temeljena na profesionalizmu i ekspertizi te ocjeni da se bankarski sustav nije suočavao s krizom likvidnosti. Unatoč vrlo snažnim pritiscima da spustimo stopu obvezne rezerve, dodavati likvidnost u vrlo likvidan sustav jednostavno nije imalo smisla, čak bi bilo kontraproduktivno. Tu bih istaknuo i dobru suradnju koju je Centralna banka Bosne i Hercegovine imala sa svim institucijama u svrhu očuvanja stabilnosti i razvijanja bankarskog i financijskog sektora, kao što su entitetske agencije za bankarstvo i Agencija za osiguranje depozita BiH. Naša suradnja potpomognuta je suradnjom i podrškom državnog i entitetskih ministara financija kroz Stalni odbor za financijsku stabilnost zemlje. To su primjeri uspješne suradnje i zajedničkog djelovanja, osobito posljednjih godina tijekom kojih smo bili izloženi krizama. Naše aktivnosti u vrijeme pandemije i s početka rata u Ukrajini dovele su do očuvanja stabilnosti banaka, osiguranja zaštite klijenata i deponenata, a time je postignuta i stabilnost cjelokupnog bankarskog sustava u Bosni i Hercegovini te, što je najvažnije, javnosti poslana takva poruka.
Večernji list: Poznato je kako se monetarna politika BiH ogleda kroz mehanizam valutnog odbora. Što on znači u kontekstu stabilnosti konvertibilne marke?
- Stabilnost konvertibilne marke ogleda se kroz mehanizam valutnog odbora, što znači da konvertibilna marka, prema Zakonu o CB BiH, ima najmanje 100% pokriće deviznim rezervama i da je zajamčena konvertibilnost neupitna. Stoga je zakonom propisano da se deviznim rezervama upravlja na način koji prvenstveno donosi sigurnost. Sigurnost je usko vezana i uz likvidnost, odnosno mogućnost osiguravanja zajamčene konvertibilnosti domaće valute u svakom trenutku te time neupitnog održavanja tečaja prema euru fiksnim. Sve to znači da je KM moguće u bilo kojem trenutku konvertirati u eure, što ni i jednom trenu ne dolazi u pitanje.
Ono što želim naglasiti je da mi danas imamo stabilan valutni odbor s koeficijentom pokrića domaće valute deviznim rezervama iznad 106 posto. Kapital Centralne banke iznosi gotovo milijardu KM, a devizne rezerve su krajem 2023. godine iznosile oko 16 milijardi KM. Zahvaljujući tome građani mogu biti sigurni da KM nije podložan oscilacijama u odnosu na euro i da KM, upravo, zbog ove stabilnosti i vezanosti uz euro, uživa visoko povjerenje javnosti.
Večernji list: Koliko je odluka o prodaji zlata protekle godine pomogla u prilagođavanju portfelja deviznih rezervi izazovima koje je donijela inflacija, kao i rast kamatnih stopa?
- Kao što sam naglašavao u svim prethodnim istupima kada sam bio guverner CB BiH, deviznim rezervama upravlja se na temelju zakona i relevantnih podzakonskih akata, na način uspostavljen setom pravila, gdje svako tijelo ili pojedinac ima jasno definirane nadležnosti i odgovornosti. U upravljanju deviznim rezervama posebna pozornost posvećuje se upravljanju vezanom uz rizike. Tijekom 2022. godine došlo je do zaokreta u monetarnoj politici vodećih središnjih banaka koje su višegodišnju vrlo ekspanzivnu monetarnu politiku zamijenile restriktivnom. U skladu s tim, kamatne stope su povećane te smo, nakon višegodišnjeg razdoblja negativnih kamatnih stopa, koje je za CB BiH s domaćom valutom vezanom uz euro, bilo vrlo teško, u drugoj polovini godine izašli iz njega. S gledišta investiranja, ovo je za sve investitore, a pri tome mislim i na velike središnje banke, pa i CB BiH, nosilo svoje izazove. Prodaja zlata poslužila je u tom procesu restrukturiranja, a naša analiza upućuje na to da smo zahvaljujući i tom potezu ostvarili i ostvarivat ćemo višestruko pozitivan učinak od tada do danas. Da nismo prodavali zlato, na razlici u tadašnjoj i sadašnjoj cijeni na prodane količine, ostvarili bismo knjigovodstvenu razliku od nekih šest milijuna eura. Međutim, gotovo izvjesno ne bismo mogli ostvariti ni približne rezultate kakve smo ostvarili i koji će CB BiH ostvarivati u budućnosti. Moram napomenuti da je cijena zlata podložna vrlo visokoj volatilnosti (promjenjivosti), pa u vrlo kratkom roku, hipotetički, može biti niža i od one po kojoj smo prodali. S ponosom mogu istaknuti da je CB BiH vrlo uspješno svladao izazove koje je donijela inflacija, kao i rast kamatnih stopa, navrijeme i adekvatno restrukturirao svoj portfelj, a što se svakako odrazilo i na to da je financijski rezultat u 2023. godini najbolji od osnivanja Centralne banke.
Večernji list: U kojoj je mjeri za Centralnu banku bilo važno održavanje i jačanje veza s međunarodnim financijskim institucijama?
- Nešto što se često previdi, a to je da je Centralna banka BiH važan sugovornik svim relevantnim međunarodnim institucijama po pitanju ocjene makroekonomskog stanja i trendova u zemlji te pouzdan izvor vjerodostojnih statističkih podataka. Kontakti su kontinuirani, kompleksni i zahtijevaju visoku razinu analitičkih kapaciteta. Centralna banka BiH je percipirana kao jedna od rijetkih institucija koja je uvijek na raspolaganju za kvalitetne konzultacije i koja značajno doprinosi ispunjavanju međunarodnih obveza zemlje, osobito onih u procesu EU integracija.
Sve to potvrđivala su i izvješća, kao primjer navodim izvješće Europske komisije o napretku iz 2023. godine koje naglašava da je aranžman valutnog odbora ostao stabilan i da nije bio ugrožen tijekom pandemije, što je dokaz javnog povjerenja u Centralnu banku BiH i čini je važnim stupom makroekonomske stabilnosti.
Održavanje i jačanje veza s međunarodnim financijskim institucijama je važno i u smislu da se i izvan granica BiH prepoznaju rad i napori CB BiH. Nagrade koje smo dobili bile su dodatna potvrda da smo radili ispravno. Nagradu Central Bankinga smatram posebno važnom jer je riječ o prestižnoj međunarodnoj nagradi koja nam je dodijeljena u vrlo izazovnim vremenima i u ne baš idealnom okruženju za bilo kakve inovacije, a osobito za jačanje integriteta i transparentnosti u radu.
Opredjeljenje za uvođenje i razvoj novih modela komunikacije i novih funkcija, poput funkcije compliance, u razdoblju pandemije i previranja na financijskim tržištima prouzročenih ratom u Ukrajini, zahtijevalo je zaista poseban angažman i zahvalan sam što je Central Banking to prepoznao te nas nagradio za naš trud. Transparentnost i povjerenje u rad CB BiH od iznimne nam je važnosti jer se time CB BiH dodatno pozicionira kao neovisna institucija s opredjeljenjem da joj vodilja u radu uvijek bude struka, u interesu građana i države BiH.
Večernji list: Možete li se osvrnuti na preporuke Svjetske banke i MMF-a domaćim vlastima kada govorimo o ekonomskim reformama?
- Potreba ubrzanog provođenja planiranih reformi kako bi se unaprijedio ambijent u BiH te stvorili uvjeti da se potaknu kvalificirani i visoko obrazovani mladi ljudi da ostanu u zemlji, svakako je prioritet na kojem trebaju raditi domaće vlasti. MMF i Svjetska banka uvijek su do sada davali punu podršku CB BiH i institucijama BiH u nastavku provođenja svog mandata i planiranih reformi te smatram kako je vrlo važno da domaće vlasti iskoriste pružene prilike za mnogobrojne reforme koje u konačnici u značajnoj mjeri mogu unaprijediti makroekonomski ambijent u BiH.
Večernji list: Što vlasti trebaju napraviti kako bi dodatno ojačale konkurentnost našeg gospodarstva?
- Poduzimanje nužnih reformi vidim kao ključ za unaprjeđenje ekonomske aktivnosti i jačanje konkurentnosti. Smatram da je nužno stvoriti preduvjete za korištenje dostupnih sredstava, tu primarno mislim na sredstva iz EU fondova, ali i drugih raspoloživih izvora. Mislim da je potrebno aktualizirati i razgovore s MMF-om.
Večernji list: Kakva su vaša očekivanja vezana uz nastavak inflacije, ali i mogućnosti ekonomskog rasta u ovoj i idućim godinama?
- U proteklom je razdoblju došlo do stabilizacije inflacije, kako u domaćem tako i u međunarodnom okruženju. Budući da je BiH vezana uz euro te da se inflacija iz eurozone svakako prelijeva i na BiH, za nas su vrlo značajne mjere koje poduzima ESB. Podaci upućuju na to da se inflacija u eurozoni zahvaljujući tim mjerama smanjila te posljednji dostupni preliminarni podatak o stopi inflacije u eurozoni upućuje na to da je inflacija u eurozoni smanjena s prosinačkih 2,9% na 2,8% u siječnju. Svakako je ono što izaziva zabrinutost usporavanje ekonomskog rasta u području eurozone kao posljednica poduzetih mjera te postaje vrlo izvjesno da će i ESB u idućem razdoblju vjerojatno pod ovim pritiskom morati napraviti zaokret u svojoj monetarnoj politici, a kako ne bi ugušio ekonomski rast.
Što se tiče BiH, postojeća dinamika upućuje na to da se očekuje daljnja stabilizacija, vjerojatno uz određene varijacije na koje će biti potrebno obratiti pozornost, kao i potencijalne šokove, uzimajući u obzir određena geopolitička događanja. Inflatorni pritisci u prošloj su godini bili iznad višegodišnjeg prosjeka te će biti potrebno dulje razdoblje da se inflacija dovede na željenu razinu.
CB BiH je u svojim posljednjim procjenama navela da preliminarna procjena ukupne inflacije za prvo tromjesečje 2024. godine iznosi 2%, a temeljne inflacije 4,4%. U svakom slučaju, očekujem daljnji pad inflacije umjerenijim tempom. Što se tiče ekonomskog rasta, očekujem da će u idućem razdoblju doći do ekonomskog oporavka, na što će svakako utjecati i jačanje potrošnje kako se inflacija bude smanjivala, ali i pod utjecajem vanjskih čimbenika te povećanjem izvoza u drugoj polovini godine. Svakako smatram kako je vrlo značajno da se, kao što i mnogobrojne međunarodne financijske institucije navode, poseban fokus stavi na otklanjanje prepreka za veći udio radne snage, ubrzanje ekonomske konvergencije s razvijenim ekonomijama, primarno Europe. Brža zelena tranzicija, prilagođavanje klimatskim promjenama, povećanje otpornosti na elementarne nepogode također su čimbenici koji mogu imati značajan utjecaj na gospodarski razvoj BiH.
Večernji list: Vidljiv je rast kredita, ali i štednje građana. Možete li dati svoj komentar na povjerenje žitelja u domaći bankarski sustav?
- Krediti građanima u bh. bankama su na kraju studenoga 2023. godine iznosili 11,76 milijardi KM i bilježili su rast na godišnjoj razini od 7,4%. Na kraju prosinca 2023. godine depoziti građana iznosili su 16,13 milijardi KM i bilježili su rast od 10% u odnosu na kraj prethodne godine. Rekordan iznos depozita koje građani drže u bankama svakako govori u prilog njihovu povjerenju u domaće banke. Uz agencije za bankarstvo i Centralnu banku BiH, koje svojim propisima zahtijevaju od banaka da drže veliki iznos sredstava u obliku visoko likvidne imovine ili, drugim riječima, da u svakom trenutku imaju dovoljno sredstava za podmirivanje zahtjeva deponenata, važan doprinos očuvanju i jačanju povjerenja u bh. banke može se pripisati i činjenici da su pojedinačni depoziti građana u iznosu do 70 tisuća KM dodatno osigurani sredstvima Agencije za osiguranje depozita BiH. Tako je osigurano čak 73% od ukupnog iznosa depozita građana.
S druge strane, glavnina depozita nije oročena na dulji rok, već se nalazi na tekućim i a vista računima te se tako značajan iznos depozita u bankama može objasniti ograničenim alternativnim opcijama koje građani imaju za ulaganje viška tekućih sredstava.
Večernji list: Što nova uprava Centralne banke može očekivati u idućem razdoblju?
- Način funkcioniranja i rada Centralne banke BiH jasno je definiran Zakonom o Centralnoj banci BiH. Centralna banka BiH je jedna od rijetkih institucija u BiH koja ima vrlo dobro postavljene poslovne procese s timom profesionalaca koji aktivno i vrijedno obavljaju sve poslove i zadatke. Ono na čemu novi saziv Upravnog vijeća treba raditi je da očuva neovisnost i profesionalno djelovanje CB BiH. Stabilnost i konvertibilnost domaće valute, konvertibilne marke, preduvjet je financijske stabilnosti zemlje i ekonomskog prosperiteta. Budući da je za vrijeme mog mandata započet niz projekata, čija je realizacija u tijeku, smatram da je ključno da se radi na njihovoj provedbi. Jedan od primjera je projekt daljnjeg unaprjeđenja sustava plaćanja i usklađivanje sa SEPA-om (jedinstveno plaćanje u europodručju) i TIPS-om (instant-plaćanje u EU). Na tom projektu ostvarena je bliska suradnja sa Svjetskom bankom i drugim zemljama zapadnog Balkana. Usklađivanje s pravilima i standardima EU-a stvorit će osnovu kako bi plaćanja bila učinkovitija, brža, jeftinija i sigurnija, a što će pružiti potporu gospodarstvu i građanima.
Večernji list: Gdje nastavljate svoj profesionalni angažman?
- Svoj profesionalni angažman nastavljam na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu kao redoviti profesor na Katedri za menadžment i organizaciju. Naime, sve vrijeme rada u Centralnoj banci BiH nisam prekidao rad sa studentima i Fakultetom. Izvodio sam nastavu u popodnevnim satima, bio mentor na doktorskim, magistarskim i diplomskim radovima, tako da sam vrlo lako i sa zadovoljstvom nastavio sa sveučilišnim poslom u punom kapacitetu.smo doprinositi ekonomiji i građanima tako da olakšamo njihove poslovne i životne odluke omogućavajući im dovoljno gotovine u kriznim vremenima.
