Na sastanku u Mostaru izaslanstva triju stranaka na vlasti - HDZ-a BiH, SDP-a BiH i SNSD-a - imenovala su po jednoga predstavnika i dala smjernice kako bi se počelo s radom na izmjenama Izbornoga zakona. Određen je način rada ove radne skupine, a čine je uime HDZ-a BiH Darijana Filipović, SDP BiH predstavlja Nerin Dizdar, a SNSD Sredoje Nović. - Moguće je da ćemo se u tome prvome dijelu dotaknuti i Izbornog povjerenstva, onih mehanizama koji trebaju osigurati da se provedu izbori, ali svakako i svih drugih tema koje trebamo riješiti. Naša je obveza riješiti cijeli proces u šest mjeseci - rekao je Čović. Dodao je kako će predstavnici triju stranaka pripremiti podlogu sadržaja za razgovore, ali i vremenski okvir u kojem bi se sve odvijalo.
Podloga za razgovor
- Vjerujem kako će oni vrlo brzo pripremiti sadržajnu i vremensku podlogu, o čemu ćemo razmijeniti stajališta i s partnerima iz međunarodne zajednice kako bismo cijeli taj proces držali pod nadzorom jer je ovo neizborna godina - dodao je čelnik HDZ-a BiH. Nekoliko je dimenzija potrebno imati na umu kada su u pitanju izmjene Izbornog zakona. Najprije, riječ je o potrebi provedbe odluka Europskog suda za ljudska prava i Ustavnoga suda BiH. To samo po sebi generira potrebe izmjena Izbornoga zakona te ograničenih zahvata u Ustavu BiH, piše portal Večernjeg lista BiH. Za prve reforme u zakonu dovoljno je osigurati natpolovičnu, a za druge mnogo zahtjevnije, što uključuje i Ustav BiH, potrebno je dobiti potporu dviju trećina zastupnika. Članica tima za izbornu reformu uime HDZ-a BiH Darijana Filipović rekla je za Večernjak kako je riječ o provedbi sporazuma na koji su se vladajuće stranke obvezale prigodom uspostave državne razine vlasti. Tim koji je uspostavljen najprije će utvrditi sadržaj reformi, ali i vremenski okvir u kojemu bi se o tim reformama razgovaralo. Pri tome je jasno kako postoje različita očekivanja, čime treba rezultirati taj proces. Za hrvatsku je stranu važno zajamčiti mogućnost da ovaj narod može suvereno birati svoje predstavnike u vlasti te da se otklone diskriminacije prema manjinama. - Mi želimo vidjeti rješenja političkih pitanja i provedbu presuda Ustavnoga suda BiH i Europskog suda za ljudska prava. To znači izbor članova Predsjedništva i domova naroda, čime bismo stabilizirali unutarnje prilike te stvorili prostor da se bavimo drugim europskim reformama - rekla je Darijana Filipović, potpredsjednica HDZ-a BiH i državna zastupnica. Najavila je kako će tim za izbornu reformu brzo organizirati sastanak i pokrenuti proces, što je važno i za ubrzanje europskog puta BiH. Za provedbu presude Ustavnoga suda BiH po apelaciji "Ljubić", koja se tiče osiguranja legitimnog političkog predstavljanja, potrebno je intervenirati samo u Izborni zakon. A ta presuda, iako se nominalno odnosi na izbor izaslanika za federalni Dom naroda, posredno se odnosi i na izbor članova Predsjedništva BiH, ali i posredno na izbor gornjeg državnog doma jer u njezinom objašnjenju stoji kako Ustav BiH inzistira da je na svim administrativno-teritorijalnom razinama potrebno osigurati legitimno političko predstavljanje triju konstitutivnih naroda kroz izbor njihovih političkih predstavnika u vlasti. Iako je dio dužnosnika međunarodne zajednice ustvrdio kako je ta presuda provedena nakon odluke visokog međunarodnog predstavnika Christiana Schmidta, bivši sudac Ustavnoga suda BiH Mato Tadić istaknuo je da to nije slučaj. Niti je Ustavni sud BiH to potvrdio. - Ustavni sud je u ovoj odluci zauzeo jasno stajalište da Dom naroda nije dom županija, i drugo, ako taj dom predstavlja narode, onda taj dom treba predstavljati prvenstveno tri konstitutivna naroda. Pri tome izaslanici tih naroda trebaju imati i legitimitet u izbornom tijelu, tj. narodu koji predstavljaju. To se ne postiže ovom izmjenom - rekao je Tadić nedavno.
Integritet izbornog procesa
S ovom presudom potrebno je provesti pet presuda Europskog suda za ljudska prava, a što se odnosi na izbor članova Predsjedništva koji sada isključivo mogu biti Hrvati, Bošnjaci i Srbi, te izaslanika za državni Dom naroda. Po jednim tumačenjima, za te izmjene doslovno su dovoljne samo izmjene nekoliko riječi u Ustavu i Izbornom zakonu. Uz to, izbornom bi se reformom trebale spriječiti izborne krađe kroz tzv. integritet izbornog procesa, što je mnogo manje osjetljivo pitanje. •
