Kako bi do kraja obeshrabrili mogućnost dogovora o sprječavanju preglasavanja Hrvata u državnom Predsjedništvu BiH, predstavnici bošnjačkih stranaka, ali i dijela međunarodne administracije nametnuli su krajnje nerealnu tezu kako je za takvo što potrebno izmijeniti Ustav BiH osim Izbornoga zakona. Ta logika, doduše, stoji ako se misli na teorijska, doslovno laboratorijska razmatranja, da se provedu presude Europskoga suda za ljudska prava kako bi se otklonila diskriminacija građana po nacionalnoj ili teritorijalnoj osnovi, a za što je potrebna potpora dviju trećina zastupnika državnog Zastupničkog doma. Uz 28 ruku, treba osigurati i entitetsku većinu u svakome od dvaju parlamenata. Doznaje se kako se razgovori o toj temi teško odvijaju jer bošnjačka strana inzistira i na izmjeni Ustava, a ne samo Izbornog zakona zemlje.
C. Rice i travanjski paket
S obzirom na dosadašnju praksu, kada su strane administracije angažirale neusporedivo važnije igrače, poput tadašnje američke državne tajnice Condoleezze Rice, koja je osobno telefonski pozivala i okupljala sudionike pregovora kako bi prihvatili travanjski paket ustavnih reformi 2006. godine, jasno je kako sadašnji strani igrači nemaju ni približno takav autoritet. Naime, travanjski paket je propao 2006., a američka međunarodna zajednica, ponajprije SAD, doslovno je digla ruke te je bosanskohercegovačka lutanja prepustila svojim lokalnim diplomatima. Taj travanjski paket ustavnih izmjena, osim za Hrvate loših rješenja koja se tiču načina biranja izaslanika za gornji Dom naroda, nudio je rješenja kojima bi postale deplasirane kasnije presude koje je donio Europski sud za ljudska prava. Očito je kako su i te presude zapravo trebale poslužiti u toj slagalici da se daytonski ustavni aranžman izmijeni. No, unatoč svemu, nikada prije Ustav zemlje, osim dijela koji se tiče statusa supervizora za Brčko, nije promijenjen. Zato je krajnje licemjerno pozivati na izmjene Ustava BiH u skladu s presudama ESLJP-a jer je svima jasno, a postalo je to očevidno i kada je nedavno probošnjačka "trojka" pokušala na sastanku u Sarajevu okupiti sve stranke koje imaju zastupnika u državnom Parlamentu. Tome se sastanku čak nije ni odazvao, dakle, nisu htjeli ni razgovarati predstavnici oporbe, bez čijih je ruku jasno kako se ne može ni pristupiti tim reformama. Krajnje je, međutim, čudno i zlonamjerno sada biti isključivo protiv hrvatskoga zahtjeva za izmjene Izbornog zakona kako bi se izbori 2026. održali bez nepotrebnih tenzija između Bošnjaka i Hrvata. Zlonamjerne su i posve antidaytonske tvrdnje kako bi se sprječavanjem preglasavanja Hrvata prilikom izbora člana Predsjedništva stvari još pogoršale. Dapače. U tome bi se slučaju moglo govoriti o putu prema povratku povjerenja između hrvatske i bošnjačke strane, što se u više navrata do sada pokazalo ključnim za postizanje okončanja rata, ali i posljednjih iskoraka na europskom putu. Svima je jasno kako bi se "trojka" u slučaju "popuštanja" Hrvatima našla pod pritiskom SDFA koalicije, koja u najvećoj mjeri i dalje uspijeva manipulirati javnosti da je riječ o potezima kojima se izdaju Bošnjaci, Bosna te da su takvi potezi protiv interesa države BiH.
Odluka Ustavnog suda
Da je sve to jedna velika šarena laža, najbolje pokazuju odluke Ustavnoga suda BiH, koji je najprije 2017. godine, a onda u 2022., procijenio kako se rješavanjem izbora legitimnog hrvatskoga člana Predsjedništva ili pak izaslanika za Dom naroda ni u kojem slučaju ne ugrožavaju interesi Bošnjaka ni države BiH i njezina daytonskog Ustava. A riječ je o prijedlogu da bi Hrvat koji bi osvojio najveći broj glasova s područja Federacije, kao jedne izborne jedinice, istodobno morao dobiti i potporu tri od pet većinski hrvatskih županija. - U vezi s izborom bošnjačkog kandidata za člana Predsjedništva BiH, predviđeno je da će biti izabran onaj bošnjački kandidat s liste bošnjačkih kandidata koji dobije najveći broj glasova među bošnjačkim kandidatima na prostoru entiteta FBiH. U takvu rješenju Ustavni sud ne uočava ništa što bi dovelo u pitanje vitalni interes bošnjačkoga naroda zato što prijedlog zakona ne mijenja dosadašnji način izbora bošnjačkog kandidata za člana Predsjedništva BiH. Izbor za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, prema predloženom rješenju, reguliran je na drugačiji način i uvjetovan je većinskom podrškom u pojedinim županijama - navodi se u odluci Ustavnog suda od 2022. •
