Donja Jablanica kao mjesto duhova. Oni koji su uspjeli preživjeti katastrofu napustili su područje, a koliko god voljeli svoj kraj, svjesni su da tu života (dugoročno) nema i da će, ako se ikad stopostotno vrati, trebati godine sanacije. Mnogi su već potvrdili da tu više ne planiraju živjeti, piše Večernji list BiH.
Ostala je bol i svaki tutanj nevremena proživljavat će kao noć u kojoj su toliko toga izgubili. Potraga za nestalima došla je do te faze da se obitelj samo nada da će se tijela pronaći pa da će dostojanstveno moći na posljednji počinak ispratiti svoje bližnje. Pronađeno je i tijelo u automobilu beogradskih registracija, a nesretnu osobu je putovanje kroz Jablanicu, nažalost, koštalo života.
Više nema života
Ispovijesti je svakog dana sve više, a svaka sadrži obilje tuge u sebi. Takva je i ona obitelji Adila Begovića nakon što je proživjela strah, neizvjesnost. Kako su oni preživjeli užas u Donjoj Jablanici? Tako što nisu zaspali, a Adil je uspio evakuirati svoju suprugu i dva sina u potkrovlje, gdje su dočekali zoru. Nakon što su spašeni, obitelj Adila Begovića evakuirana je do Jablanice, gdje ih je dočekala kći Almira. - Kad su rekli da se rudnik urušio, mislila sam da nitko nije preživio. Nisam mogla doći do Donje Jablanice. Kad sam ih konačno vidjela, osjećaj se ne može opisati - izjavila je Almira za Avaz.
Tragedija nije poštedjela ni obitelj Zilhada Bajramovića, koja je ostala bez krova nad glavom. Trenutačno su smješteni u stanu koji im je ustupila obitelj iz Amerike. Zilhad je jedan od heroja poplava jer je spasio svoju suprugu i dvogodišnje dijete, a zatim i susjede. U prvim danima nerado je govorio o tome, potreslo ga je sve jer, unatoč spašenim životima, nema više mnogih susjeda i prijatelja. Međutim, njegov primjer onaj je koji treba slijediti u svakoj situaciji jer nikad ne znamo kad ćemo mi biti oni koji moraju pomoći. - Bog mi je dao snagu da izvučem nekoga, da pomognem. Nisam bio sam, pomagali su i susjedi Gera i Edo - rekao je skromni Zilhad. Kako na početku rekosmo, nema više povratka, a s tim se slažu i Adil i Zilhad. - Ondje više nema života, ima nanosa od 3-4 metra materijala, to je nemoguće očistiti - izjavio je Adil. Istaknuo je da je strah od budućih nesreća među stanovnicima prevelik. Kada se sagleda uništena imovina, Kenan Šašić iz Civilne zaštite Jablanica govori da šteta iznosi oko 50 milijuna maraka samo u toj općini, ali mnogi su uvjereni da će štete još rasti. - Ljudi su preko noći izgubili sve, ali najteže je to što smo izgubili ljudske živote. Oporavak će trajati dugo - rekao je Šašić.
Posljedice ove katastrofe još dugo će se sanirati, a postoji i nova bojazan. Radi se o ogromnim onečišćenjima. Nakon razornih poplava u Bosni i Hercegovini tone otpada plutaju Neretvom, što je izazvalo zabrinutost zbog moguće ekološke katastrofe u Jadranu. Stručnjaci upozoravaju na nekoliko ozbiljnih posljedica ako otpad dospije u more. Istaknuto je da otpad koji dolazi iz Neretve uključuje plastiku, elektroniku, namještaj i druge predmete koji su se našli u bujičnim vodama nakon poplava. Ako ti predmeti dospiju u Jadransko more, mogu prouzročiti dugotrajno onečišćenje mora i obale, osobito plastika, koja se vrlo sporo razgrađuje. Jadranska obala u Hrvatskoj privlači milijune turista godišnje.
Ako bi otpad iz Neretve završio u moru i na plažama, to bi moglo nanijeti štetu turističkom sektoru. Upozorava se na još jednu opasnost. Plastika i kemijski otpad mogu ozbiljno narušiti riblji fond Jadrana. Stručnjaci ističu da su ribe i drugi morski organizmi posebno osjetljivi na onečišćenje. Otpad koji se taloži u moru, uključujući opasni i toksični materijal, može prouzročiti dugotrajne štete za morski okoliš. Stručnjaci upozoravaju da bi se ekosustavi mogli oporavljati i desetljećima. Dugotrajna degradacija okoliša mogla bi također utjecati na bioraznolikost u Jadranu. Stručnjaci pozivaju na hitne mjere kako bi se spriječilo da otpad iz Neretve dospije u more. Lokalne i međunarodne organizacije već rade na sanaciji pogođenih područja, no potrebno je koordinirano djelovanje kako bi se zaustavilo širenje otpada prema Jadranu. Uz to, važno je osigurati mehanizme za učinkovito prikupljanje otpada i čišćenje već zagađenih područja.
Pogoršavanje posljedica
Ilegalni kamenolom u Donjoj Jablanici, koji je izazvao velike štete i ljudske gubitke tijekom poplava, nalazi se u središtu istrage koju vodi Tužiteljstvo Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ). Prema izvješćima, otpad s tog kamenoloma zatrpao je dijelove naselja, što je pridonijelo tragediji u kojoj je život izgubilo 17 osoba u Jablanici. Na terenu su još uvijek prisutni radni strojevi koji su radili na ovom kamenolomu, objavio je Avaz, a vlasti poduzimaju mjere kako bi se utvrdile sve okolnosti pod kojima se nesreća dogodila.
Poseban fokus stavljen je na odgovornost osoba koje su upravljale kamenolomom te moguće propuste u vezi s njegovim poslovanjem i sigurnosnim mjerama. Sumnja se da je nepravilno zbrinjavanje otpada s kamenoloma koji se nakupljao u tom području imalo ključnu ulogu u pogoršavanju posljedica poplava. Ova tragedija otvorila je pitanja o odgovornosti i zakonitosti poslovanja kamenoloma, kao i o ulozi ljudskog čimbenika u prirodnim katastrofama s obzirom na krčenje šuma i potpuno uništavanje prirodnih resursa koji su mogli ublažiti jednu od najvećih poslijeratnih katastrofa u BiH.
