Ministar financija Zapadnohercegovačke županije i predsjednik Općinskog odbora HDZ-a BiH Ljubuški Toni Kraljević u intervjuu za Večernji list govori o smanjenju duga Zapadnohercegovačke županije u protekle dvije i pol godine.
Kraljević se osvrnuo na pregovore sa sindikatima i potpisivanje novih kolektivnih ugovora koji proračunskim korisnicima nude bolje uvjete rada. Kraljević govori i o optužbama koje je uputio MUP ZHŽ-a o neredovitoj uplati doprinosa.
Večernji list BiH: Dug ZH županije u dvije i pol godine smanjen je za gotovo 26 milijuna KM. Kako ste uspjeli? Kakvu ste situaciju zatekli dolaskom u Ministarstvo financija ZHŽ-a?
- Iznos smanjenja duga koji spominjete odnosio se na moj zadnji medijski istup po tom pitanju, vijesti su sada i nešto bolje s obzirom na to da je u međuvremenu jedan dio obveza iz prijašnjeg razdoblja saniran te time i ukupni dug ZHŽ-a dodatno umanjen. Posebno me veseli činjenica da su značajno smanjene obveze prema Poreznoj upravi Federacije BiH. Uz uplatu svih tekućih doprinosa, plaćen je i značajan iznos duga na ime doprinosa iz starijih godina. Ukupno su za doprinose u protekle dvije i pol godine uplaćene 51,080.009,34 KM. Usudim se kazati kako je u ovom vremenu, uz sve poduzete mjere koje su za izravnu posljedicu imale stabiliziranje županijskih financija i smanjenja duga, možda ponajveći uspjeh što se u konačnici uvelo jedan novi način razmišljanja i pristupa javnim financijama, kazao je Kraljević za Večernji list BiH.
No, ne treba se zanositi, puno je još posla pred nama, a za sve je potrebno vremena te mnogo rada i odgovornosti. Vjerujem kako ćemo proces koji smo započeli uspješno i nastaviti te da će naši rezultati biti dobri i u budućnosti.
Večernji list BiH: Dug se akumulirao godinama, na što se odnosio najveći dio obveza?
- Najveći dio obveza u strukturi ukupnog duga odnosio se na obveze prema Poreznoj upravi FBiH na ime neplaćenih poreza i doprinosa, što je, kao što sam nebrojeno puta izjavio, specifikum ove županije, posebno neugodan zbog toga što predstavlja stalnu latentnu prijetnju blokadi naših računa sa svim posljedicama koje iz toga proizlaze.
Odmah na početku mandata postigli smo dogovor s Upravom Federalnog zavoda MIO kako bismo osigurali nesmetan proces umirovljenja naših zaposlenika, što smo poštivanjem dogovorom preuzetih obveza i uspjeli. Značajan udio u dugu ZHŽ-a predstavljaju i obveze po dugoročnim kreditima, potom obveze za različite tekuće prijenose, sudska izvršenja...
Kako ste i rekli, dug se akumulirao godinama, uz to, kamate na neizmirene obveze još su dodatno usložnjavale financijsko stanje ZHŽ-a, tako da je u jednom trenutku cijela ta priča mogla izrazito negativno kulminirati. Na nedavno održanoj sjednici Skupštine ZHŽ-a, podnoseći izvješće o izvršenju proračuna ZHŽ-a, koje je Skupština usvojila na moje iznenađenje bez rasprave i upita zastupnika, 2016. godinu nazvao sam prekretnicom kada su u pitanju javne financije ZHŽ-a.
Naime, u toj godini smanjen je dug ZHŽ-a za 27% te se nakon dugo vremena proračunska godina završila bez novih kreditnih zaduženja. U samom proračunu 2017. rashodi i izdaci dodatno su umanjeni za gotovo milijun maraka te se nadam kako ćemo taj dobar trend smanjenja duga i financijskog oporavka ZHŽ-a nastaviti značajnim koracima i u ovoj godini.
Večernji list BiH: Sindikat MUP-a ZHŽ-a proziva Vladu čiji ste član za neuplatu doprinosa. Možete li komentirati njihove navode?
- Kao što sam i govorio u više navrata, tako ću sada ovdje ponoviti da su u dosadašnjem mandatu ovog saziva Vlade ZHŽ-a u cijelosti uplaćeni svi tekući doprinosi za sve djelatnike MUP-a ZHŽ-a te više od tri milijuna KM doprinosa iz prijašnjih godina. Redovito se uplaćuju i doprinosi za beneficirani staž te su napravljeni i značajni pomaci u saniranju starijih obveza te vrste koje, nažalost, sežu mnogo godina unatrag. Da budem još precizniji, od početka 2015. godine do današnjeg datuma ukupno je za proračunske korisnike MUP-a ZHŽ-a na ime doprinosa uplaćeno 10,998.851,86 KM.
Večernji list BiH: Kakvi su planovi u idućem razdoblju? Mogu li se proračunski korisnici nadati većim plaćama?
- Kao što je dobar dio javnosti upoznat, nedavno je u Ministarstvu financija ZHŽ-a parafiran novi kolektivni ugovor s Neovisnim sindikatom zaposlenih u srednjim školama kojim je, među ostalim, predviđeno i uvećanje osnovice za 5,5%, ali i čitav niz drugih konkretnih pomaka kada su u pitanju materijalne naknade zaposlenih. Nadam se kako ćemo u skorije vrijeme postići suglasje i s ostalim sindikatima te zaključiti nove kolektivne ugovore na zadovoljstvo svih proračunskih korisnika. Ono što bih, uz povećanje plaća, posebno apostrofirao u tom kolektivnom ugovoru, ne zato što je to bio moj prijedlog već, prije svega, što je riječ o jednoj lijepoj poruci i konkretnoj pronatalitetnoj mjeri, odnosi se na puni iznos plaće tijekom trajanja rodiljskog dopusta za zaposlenice korisnice proračuna ZHŽ-a. Taj dio ističem komparirajući sa situacijom od prije dvije i pol godine gdje me, u moru obveza koje su pritiskale sa svih strana, nekako posebno pogađao taj veliki zaostatak u plaćanju rodiljskih naknada, kako za rodilje u radnom tako i za one izvan radnog odnosa, kazao je Kraljević za Večernji list BiH. Danas sa zadovoljstvom mogu reći kako su se sustigli svi ti zaostaci, naknade se uredno isplaćuju, a nadam se kako ćemo pronaći načina i za uvećanje naknada naših nezaposlenih rodilja. Sve to, naravno, ne bi bilo moguće da nismo racionalizirali sustav, izbjegli nova zaduženja te tako načinili prostor za pomake o kojima ovdje govorim. No, ponovit ću - još je puno posla.
Večernji list BiH: Koliko je kroz projekt energetske učinkovitosti, koji Vlada ZHŽ-a realizira u suradnji s UNDP-jem, do sada uloženo novca i u koje objekte? Koji će objekti biti obnovljeni u ovoj godini?
- Vlada ZHŽ-a je u proteklom razdoblju, a temeljem sporazuma s UNDP-jem, izdvojila značajna proračunska sredstva preko resornog Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i zaštite okoliša za projekte energetske učinkovitosti javnih objekata s prostora ZHŽ-a.
Tako su u 2015. godini realizirana četiri objekta - osnovne škole (građevinski i strojarski radovi - kotlovnice), i to Osnovna škola “Ivana Brlić Mažuranić” Ljubuški, Osnovna škola “Ruđer Bošković” Grude, Osnovna škola “Ante Bruno Bušić” Rakitno te Prva osnovna škola Široki Brijeg. Ukupna vrijednost svih izvedenih radova iznosila je 1,170.000 KM. U 2016. godini obnovljeni su Dječji vrtić Ljubuški, područna osnovna škola u Grabu, Osnovna škola “Kočerin”, Mala škola - područna škola I. osnovne škole Široki Brijeg, Osnovna škola “Tihaljina”, sportska dvorana u Grudama, osnovna škola u Viru te Školski centar Posušje. Vrijednost izvedenih radova u prošloj godina iznosila je 1,200.000 KM.
U tijeku su radovi na područnoj školi u Cernu, osnovnim školama u Biogracima i Drinovcima te na Centru za socijalni rad u Posušju. U pripremi za realizaciju tijekom 2017. godine još je 8 objekata, među kojima smo kandidirali i zgradu Općine Ljubuški. Iz svega navedenog lako je zaključiti kako će se kroz ovaj hvalevrijedan projekt u javne objekte s prostora ZH županije investirati više od tri milijuna KM, ali isto tako i postići znatne uštede u potrošnji energije.
Večernji list BiH: Predstavnici lokalnih zajednica ističu dobru suradnju s ovom Vladom, a posebice s vama kao ministrom financija. Koliko su povećana izdvajanja za lokalne samouprave u posljednje dvije godine?
- S obzirom na to da sam na poziciju ministra financija došao s mjesta predsjednika OV-a Ljubuški, smatram kako solidno poznajem većinu poteškoća s kojima se suočavaju naše jedinice lokalne samouprave, posebice onaj dio koji se odnosi na financiranje. Stabiliziranje i jačanje županijskih financija izravno će se odraziti i na prihodovnu stranu proračuna naših općina i gradova kroz izdašnije doznake i transfere te potpore različitim lokalnim projektima. I u tako nezavidnoj situaciji županijske riznice odgovorno tvrdim kako pri samom kreiranju proračuna, ali što je također bar podjednako bitno i pri njegovu izvršenju, nismo zanemarili potrebe naših lokalnih uprava. U proteklom razdoblju po toj je osnovi kroz različite vrste tekućih prijenosa iz proračuna ZHŽ-a uplaćeno više od 7 milijuna KM, a realizacijom preostalih tranši pojedinih grantova do kraja godine taj će se iznos približiti 8 milijuna KM, što u općem kontekstu funkcioniranja županije i nisu mala sredstva. Naravno, u ta sredstva ne ubrajam tekuće prijenose za poticaje u poljoprivredi, tekuće prijenose za sport, kulturu, štićenike, vjerske zajednice, mjesne zajednice itd.
Večernji list BiH: Budući da ste Ljubušak, kako gledate na realizaciju projekata u toj općini?
- Uvijek će me, kao Ljubušaka, veseliti sve pozitivno i progresivno što se događa u mom gradu, jednako kao što će me zabrinjavati i žalostiti sve negativnosti, nazadovanja i podjele bilo koje vrste. Licemjerno bi bilo da se zadržim na ovako načelnom stavu s obzirom na posao kojim se bavim i temeljem kojeg sam izravno uključen u većinu tokova, što više, što manje, u mom Ljubuškom.
Veseli svaka uređena ulica, nogostup, svaki novi vodovod, vidan napredak u održavanju zelenih površina i čistoće, dovršetak kina, završetak objekta i osnivanje ustanove za djecu s posebnim potrebama, početak rada staračkog doma na Bučinama, napredak na izgradnji hotela, svaki napredak i investicija, kao i svaki novi turist na našim slapovima Kravica, uređenje prometnice do Tvrđave hercega Stjepana, iskoraci učinjeni u zaštiti arheoloških nalazišta. Ogromni pomaci napravljeni su ulaganjem u kanalizacijski sustav i rekonstrukciju prečistača, ulaganjem u istočnu obilaznicu, općenito ulaganjima u uređenje infrastrukture, kako u urbanom tako i u ruralnim dijelovima općine. Veseli i što ćemo ispraviti jednu veliku nepravdu pa starom gradu Ljubuškom “vratiti” i taj formalni status grada. Ono što me ne može veseliti, a s obzirom na to da smo poljoprivredna općina, je općenito stanje agrara u ovoj državi, što se onda odražava i na naš kraj, još k tome i teška i elementarnim nepogodama dodatno usložnjena sezona. Ne može veseliti nikoga ni svaka Ljubušanka i Ljubušak koji su se odselili i ono čemu najviše energije i pozornosti treba posvetiti je borba za svako novo radno mjesto, borba za privlačenje investicija, borba za bolje danas i još bolje sutra.
Večernji list BiH: Što su, po vašem mišljenju, prioriteti u idućem razdoblju? Načelnik općine kao jedan od prioriteta ističe povratak Duhanske stanice, što je s tom inicijativom i dokle se došlo?
- Kada je ZHŽ posrijedi, prioritete ste jasno mogli iščitati iz mojih prethodnih odgovora. Još ću jednom ponoviti kako je to, prije svega, saniranje poreznih obveza koje više od bilo čega opterećuju normalno funkcioniranje županije. Konačnim rješavanjem tog problema, a vidite i kako je samo smanjenje obveza rezultiralo određenim naprecima, ZHŽ bi doslovno “prodisao punim plućima”, što bi se onda pozitivno osjetilo u svim segmentima življenja koji koreliraju sa stanjem županijskog proračuna, a itekako bi se odrazilo i na naše jedinice lokalne samouprave, samim tim i na naš Ljubuški.
Na jednoj od prošlih sjednica Vlade ZHŽ-a izdvojili smo značajna sredstva za iščišćavanje dijela obveza neprivatiziranoga dijela Duhanske stanice u Ljubuškom, još prije smo dinamizirali sve potrebne pripremne pravne radnje, početna bilanca je u završnoj fazi izrade, tako da se stječu svi uvjeti za povrat tog prostora općini Ljubuški, a samim tim i otpočinjanje projekta uređenja i privođenja svrsi za mnoge društveno korisne potrebe. Planovi s tim prostorom primarno se odnose na izgradnju još jedne osnovne škole, kao i novih adekvatnih prostora za različite kulturne sadržaje.
Na infrastrukturnom plana naš je prioritet izgradnja zapadne ljubuške obilaznice, a potom i uređenje središnje gradske ulice s novim kružnim tokom. Općina je već uložila znatna sredstva u izradu projektne dokumentacije te se nadam pozitivnom ishodu kada su u pitanju zatvaranje financijske konstrukcije tih projekata i sama realizacija.
Večernji list BiH: U planu je i rekonstrukcija zgrade PU Ljubuški i zgrade Općine, s obzirom na to da je dio sredstava planiran iz proračuna ZHŽ-a, kad se očekuje početak radova?
- Zapadnohercegovačka županija ima u planu s Općinom Ljubuški, a preko MUP-a ZHŽ-a ići u realizaciju projekta rekonstrukcije i nadogradnje zajedničke zgrade koja se nalazi na k.č. 1159/8 K.O. Ljubuški, u površini od 1119 četvornih metara. U predmetnoj zgradi smještena je Policijska uprava Ljubuški i Odsjek upravnih poslova Ljubuški - sektor administracije, te prostorije Općine Ljubuški.
Zbog nedostatka prostorija i dotrajalosti vanjskog izgleda fasade, krenulo bi se u realizaciju rekonstrukcije i nadogradnje jednog kata zajedničke zgrade u partnerstvu s Općinom Ljubuški.
U planu javnih nabava Ministarstva unutarnjih poslova Zapadnohercegovačke županije za 2017. godinu već su za kapitalne investicije planirana sredstva u iznosu od 200.000 konvertibilnih maraka i planirana su biti utrošena u tu investiciju.
Večernji list BiH: Suradnja s višim razinama vlasti?
- Suradnju sa svim ostalim kolegama iz drugih županija te onima s entitetske i državne razine ocijenio bih kao jako korektnu. Ipak, posebno bih tu istaknuo Federalno ministarstvo financija s kojim po prirodi stvari imam najintenzivniju i najzahtjevniju suradnju. Upravo iz naše županije, u čemu sam i osobno aktivno sudjelovao, potekla je inicijativa za uvrštenje preliminarnih rezultata popisa stanovništva u koeficijente raspodjele javnih prihoda od neizravnih poreza (PDV).
To je samo prvi korak kojim je ispravljen jedan dio nepravdi u raspodjeli neizravnih poreza u Federaciji BiH.
Sljedeći korak svakako je izmjena spornog Zakona o raspodjeli javnih prihoda kojim bi se ispravio ostatak nepravdi koje se kontinuirano rade u preraspodjeli neizravnih poreza, a o kojima se dosta u prethodnom vremenu pričalo i o kojima će se svakako jako puno i u budućnosti govoriti, naravno sve dok se te diskriminacije i ne otklone.
Večernji list BiH: Predsjednik ste Općinskoga odbora HDZ-a BiH u Ljubuškom. Kako gledate na trenutačnu političku situaciju u BiH?
- Politička situacija u BiH ne mijenja se već jedno značajno vrijeme, dogovori se teško postižu, sustav je često spor i neučinkovit. Nadam se kako ćemo uskoro dočekati dobre i važne vijesti za BiH, a to su kandidacijski status i aktivacija MAP-a, što bi značilo da BiH izlazi na tračnice prema euroatlantskim integracijama. BiH nema alternativu tim procesima, sve ostalo je nepovratno gubljenje vremena, a samim tim i svega ostaloga.
Rješenja se mogu jedino tražiti razgovorima i dogovorima najznačajnijih legitimnih političkih aktera u državi, a jedino ona rješenja koja budu osiguravala jednakopravnost svih i koja budu imala pravedno načelo primjene imaju budućnost te kao takva mogu osigurati trajnu stabilnost BiH.
