Broj pritužbi potrošača u odnosu na prethodne godine nije se smanjio, naprotiv, on se povećava, i to je alarm da zaštitu potrošača treba podići na jednu višu razinu. Nerijetko se događa da kupci u trgovačkim centrima i trgovinama slučajno obore ili razbiju neki od proizvoda te taj isti proizvod moraju platiti, barem im tako predstave prodavači. Međutim, zakon kaže nešto potpuno drugačije, piše Večernji list BiH.
Štetu snosi trgovac
“Dogodilo se sasvim slučajno. Dok sam uzimala omekšivač s prenatrpane police, drugi padne na pod i razbije se. Znam da bi većina ljudi samo nastavila dalje, ali sam pozvala prodavačicu, rekla što se dogodilo kako bi netko počistio pod da se netko ne oklizne. Istog trena prodavačica mi govori da ću to morati platiti. Nasmijala sam se i rekla da nije problem iako znam da to ne bih trebala uraditi.
Međutim, svjesna sam da poslodavci često njima odbijaju od plaće takve stvari, pa nisam htjela da nekom od njih to ide na teret. Nije to neki iznos, nekoliko maraka, ali svejedno, trgovine koje žele zadržati kupce takve stvari ne bi smjele raditi ni po zakonu, a ni zbog poštivanja kupaca”, ispričala nam je jedna Mostarka svoje iskustvo u trgovačkom centru. Iako je ova gospođa znala da prodavačica od nje traži nešto što ne bi smjela, većina kupaca i ne zna svoja prava. No, kako objašnjavaju iz Ureda ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH, tek kupnjom proizvoda “rizik propasti ili oštećenja prelazi na potrošača”.
- Zakonom o obligacijskim odnosima propisano je da roba koja je izložena na policama s cijenom predstavlja ponudu za kupca i do trenutka kupnje proizvoda i predaje stvari kupcu, rizik slučajne propasti ili oštećenja stvari snosi trgovac koji je takvu robu izložio u trgovini – objasnili su.
Naime, trgovci moraju biti svjesni tog rizika, da se zbog prenatrpanosti robom i skučenog manipulativnog prostora za potrošače mogu dogoditi oštećenja ili propast robe. Ovo je samo jedan u moru problema s kojim se suočavaju kupci. Tu su i razlike u cijenama na policama i blagajni, potom jamstva na proizvode, reklamacije. Događa se da je cijena na polici i blagajni neusuglašena, pri čemu je potrebno reagirati “odmah prema trgovcu jer je cijena na proizvodu mjerodavna i u nju su uračunati svi porezi, doprinosi i pristojbe”.
Pravo na reklamaciju
Jamstvo je odgovornost za ispravno funkcioniranje stvari koje nastaje kada trgovac preda kupcu jamstveni list kojim proizvođač jamči ispravno funkcioniranje stvari za određeno vrijeme računajući od njegove predaje kupcu. Odgovornost se sastoji u tome da kada stvar ne funkcionira ispravno, kupac se može obratiti trgovcu sa zahtjevom da mu se stvar popravi u razumnom roku ili ako to ne učini, da mu preda drugi stvar.
Reklamacija se vrši u slučaju nedostatka na proizvodu, a potreban je račun za podnošenje reklamacije. Ako se radi o prehrambenom proizvodu, procedura je ista i kupac se treba odmah obratiti trgovcu koji je dužan udovoljiti zahtjevu potrošača, a ako ne udovolji, potrebno je kontaktirati inspekciju.
Često u trgovinama vidimo natpis da se na sniženu robu ne primaju reklamacije. I u slučaju kupnje proizvoda na sniženju, kupci imaju pravo na reklamaciju, osim ako im je prije kupnje bilo poznato da stvar ima nedostatak i zbog toga je snižena cijena. Ako proizvod nije pokriven jamstvom, a kupac otkrije da je neispravan, ima pravo zahtijevati od prodavača da nedostatak ukloni, da mu preda drugu stvar bez nedostatka, smanjenje cijene ili raskid ugovora.•
