Rezidentni predstavnik Međunarodnog monetarnog fonda u BiH Francisco Parodi izjavio je sinoć u razgovoru za Al Jazeera Balkans, govoreći o aranžmanu kojeg su vlasti BiH nedavno postigle s ovom međunarodnom organizacijom, kako su Pismo namjere i njegovo potpisivanje zapravo jedan dugotrajan i kompleksan program.
- To je veliki paket koji traje tri godine i stoga je neophodno financiranje. Tu je riječ o dugoročnoj proračunskoj podršci i financiranju. Vlasti u Federaciji BiH nemaju ograničenja likvidnosti, tako da nema posebne žurbe da se novac rasporedi odmah. Potrebno je rasporediti ga do kraja godine, jer će tada postojati potrebe - rekao je Parodi.
On je naglasio kako je problem u BiH to što su troškovi za plaće i javna potrošnja preveliki.
- U BiH javna potrošnja iznosi približno 45 posto bruto društvenog proizvoda. Samo za troškove plaće izdvaja se 12 posto ekonomije, što je najviše u regiji. To je potrebno smanjiti. Vlasti su se obvezale smanjiti veličinu vlade i broj zaposlenih u javnom sektoru u srednjem roku - istaknuo je Parodi.
Govoreći o ciljevima novog aranžmana s MMF Parodi ističe kako je jedan od ključnih očuvanje stabilnosti i daljnje jačanje bankarskog sektora kroz modernizaciju i usklađivanje u oblasti bankarske supervizije. Kao mogući problem on je izdvojio nacrt zakona o konverziji kredita u švicarskim francima, koji se trenutno nalazi u parlamentarnoj proceduri u FBiH.
- Privatni sektor, banke i dužnici već rade na rješavanju ovog pitanja na način koji mi smatramo zadovoljavajućim. Završeni su ponovni pregovori za više od 75 posto ugovora o kreditima. Smatramo da je zakon loš zato što retroaktivno mijenja privatne ugovore. Njime se uvodi pravna nesigurnost u ovoj državi. Drugi razlog je što bi bankama prouzročio velike troškove i mogao bi naštetiti njihovom kapitalu. U konačnici bi imao više loših nego dobrih posljedica - poručio je Parodi.
On je pojasnio i kako u Pismu namjere nije navedeno da razvojne banke u FBiH i RS neće moći kreditirati privatna poduzeća, već da je ideja da se ove institucije reformiraju na način da one više ne dodjeljuje kredite izravno, već da osiguravaju fondove koji bi se plasirali putem privatnih komercijalnih banaka.
- Mi vidimo da razvojne banke postoje s razlogom. Nije da ih mi ne želimo. One se trebaju više fokusirati na sektore, a tek onda davati kredite privatnim bankama koje kreditiraju ove sektore. No, one se ne trebaju baviti davanjem kredita pojedinačnim tvrtkama - kazao je Parodi.
