Institucija ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovina danas je predstavila godišnje izvješće o rezultatima njihovih aktivnosti 2023. godine.
Izvješće je značajno jer su se mijenjali zakoni koji imaju značajan utjecaj na građane.
Jasminka Džumhur, ombudsmen za ljudska prava napomenula je da su zaprimili 2.794 žalbe, a najviše njih se odnosilo na kršenje ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava, zatim povreda pravosuđa, kršenja prava djece i diskriminacije.
Žalbe o diskriminaciji su, navodi, sve kompleksije te se ovoj instituciji obraćaju odvjetnici, institucije...
Potrebno usklađivanje sa EU standardima
Može se primijetiti napredak o provođenju Zakona o zabrani diskriminacije, ali se postavlja pitanje potrebe i jačanja kapaciteta pravosuđa i organa uprave.
Kada je riječ o zakonu o slobodi pristupa informacijama, potrebno je usklađivanje sa EU standardima. Upravo je ovaj zakon jedan od prioriteta za pridruživanje EU.
"Pravila o zaštiti podataka se tumače tako da štite privatne, a ne javne interese", navela je Džumhur.
Napominje i kako reforme u našoj zemlji često nisu u skladu sa međunarodnim standardima, a sve su češće i prostorno-urbanističke žalbe.
Različiti uvjeti u entitetima
Posebno se u žalbama ističe zaštita majki i majčinstvo, kao jedna od ključnih obveza naše zemlje u pogledu međunarodnih standarda.
Kako je navela Nives Jukić, ombudsmen za ljudska prava nije došlo do promjena u ovom sektoru.
Navela je primjer da je u RS-u osnov za primanje rodiljske naknade sjedište poslodavca, a u FBiH prebivalište rodilje.
Upućena je inicijativa da se ovo pitanje uskladi, ali nije došlo do realizacije. To znači da su nastali problemi za ostvarivanje naknade rodilja koje žive u RS-u, a rade u FBiH.
Jukić je izdvojila i manipulaciju djecom u postupcima razvoda kao čestu pojavu, ali i vršnjačko nasilje o čemu su dobili dosta prijava.
