Sjever Bosne i Hercegovine, omeđen prostorom Orašja, Distrikta Brčko i Tuzle, jedan je od gospodarski uspješnijih kada govorimo o koncentraciji izvozno orijentiranih tvrtki koje u svojem poslovanju trebaju brzu i učinkovitu prometnu vezu s tržištima Europske unije.
Plan aktivnosti
A najave koje govore o početku velikog investicijskog ciklusa, osobito kada govorimo o gradnji autoceste koja će spajati Tuzlu, Brčko, Orašje s granicom s Republikom Hrvatskom, unose dodatni optimizam kako će ovaj dio BiH biti valoriziran i prepoznat u svojoj punini i sa svim potencijalima koje za lokalno gospodarstvo donosi uvezivanje s paneuropskim prometnim pravcima, a među ostalim i s koridorom X koji prolazi Republikom Hrvatskom.
Iz Javnoga poduzeća Autoceste Federacije BiH za Fenu su nedavno potvrdili kako je, prema planu poslovanja za 2024., planirano da do kraja godine počnu radovi na dijelu buduće prometnice granica RH – Orašje – Brčko – Tuzla, i to na dionici Maoča – Tuzla, LOT 5 Čanići – Šićki Brod (Tuzla) u dužini od 7,5 km. Početna točka izgradnje autoceste Tuzla – Maoča u blizini je naselja Maoča, a kraj na petlji Mihatovići s dužinom od oko 24 kilometra, a pritom dionica je podijeljena na tri LOT-a: LOT 3 Maoča – Majevica; LOT 4 (LOT 4a i LOT 4b) Majevica – Čanići te LOT 5 Čanići – Šićki Brod.
U gradovima i općinama Tuzlanske županije iznimno su zainteresirani za ubrzanje aktivnosti na ovom projektu te navode kako će jedna takva prometnica imati iznimno pozitivne beneficije za jačanje gospodarske slike, ali i podizanje ukupne kvalitete života na tom prostoru. U Brčkom također razmišljaju na isti način. Tako je prošle godine Anto Domić, zamjenik gradonačelnika Distrikta Brčko BiH te dopredsjednik HDZ-a BiH, u razgovoru za Večernji list naglasio kako bi autocesta skratila u značajnoj mjeri vrijeme putovanja između Orašja i Tuzle te bi ubrzala protok ljudi i roba, a istodobno bi imala i gospodarski utjecaj kroz sva mjesta kroz koja će prolaziti, dakle i Brčko i Orašje. U Brčkom su svjesni i potencijala koje imaju uslijed dostupnosti i plovnosti rijeke Save te kada promišljaju o prometnoj povezanosti, svakako im je plan izgradnja multimodalnog centra u Brčkom, kombinirajući različite vrste prometa: cestovni, željeznički, riječni. Posavska županija općenito, iako je pozicionirana na sjevernom kraku koridora Vc, koji prolazi kroz BiH, novom autocestom prema Tuzli također postaje svojevrsno čvorište međunarodno značajnih prometnih pravaca, a to je nešto na što poslovna zajednica gleda s odobravanjem.
Kada je riječ o pripremnim aktivnostima na gradnji ovog generacijskog projekta, krajem godine u Gradskoj upravi Tuzle održan je radni sastanak kojem su prisustvovali v. d. izvršnog direktora za opće, kadrovske i pravne poslove JP Autoceste FBiH Mirnesa Agić i gradonačelnik Tuzle Zijad Lugavić te predstavnici službi za imovinsko-pravne odnose. Tema razgovora bile su konkretne aktivnosti vezane uz eksproprijaciju zemljišta i nekretnina za izgradnju autoceste Orašje – Tuzla. Izvršna direktorica Mirnesa Agić upoznala je prisutne s do sada urađenim pripremnim aktivnostima na budućoj autocesti. Predstavnici Autocesta FBiH prezentirali su ključne informacije o trenutačnom statusu elaborata o eksproprijaciji i planu eksproprijacije za izgradnju prve faze autoceste Orašje – Tuzla. Fokus razgovora bio je na fazi izrade elaborata o eksproprijaciji, planiranju početka eksproprijacije te su predstavljene aktivnosti koje će prethoditi eksproprijaciji i rješavanju imovinsko-pravnih odnosa na prvoj trasi. Ovi koraci su, naglasili su iz JP Autoceste Federacije BiH, ključni preduvjeti za početak izgradnje autoceste.
Gospodarski značaj
Osim činjenice što će se Orašje, Distrikt Brčko i Tuzlanska županija povezati navedenim projektom, valja ukazati i na plan prometnog uvezivanja Tuzle i općine Žepče, također profilom autoceste, a koja će se onda spajati s koridorom Vc. Tuzla, kao i ostali gradovi i općine, tako bi ostvarila povezanost i s nizom drugih gospodarskih središta južnije, snažnije se pozicionirajući pritom na poduzetničkoj mapi. A podaci koji govore o gospodarskoj snazi ovoga područja zasigurno su jasan pokazatelj o potrebi što skorije realizacije ovoga projekta kako bi se dostupni potencijali dodatno podignuli, usmjeravajući se pritom na tržišta Europske unije koja će tako biti dostupnija i bliža. Vanjskotrgovinska razmjena također ide u prilog značaju ovoga projekta, pri čemu treba ukazati na činjenicu da većinu vanjske trgovine, uključujući izvoz, obavljamo s državama Europske unije. Po obujmu razmjene prednjači Hrvatska, brojka od 8 milijardi KM u 2022. godini dovoljno govori o značaju ovoga tržišta za domaću ekonomiju. •
