Današnje ime Banovići su dobili po stećku Božićka Banovića, nadgrobnom spomeniku iz srednjeg vijeka koji je lociran u istoimenom selu nedaleko od grada. Stećak je u obliku sarkofaga s kamenim postoljem. Na području Banovića pronađen je i kovani novac za koji se pretpostavlja da potječe iz vremena 250 godina prije Krista, dakle iz Rimskog doba. Raniji naziv Litva, koji je mjesto dobilo po istoimenoj rijeci koja kroz njega protječe, etimološki je nedefiniran.
Kao jedno od središta bosanskohercegovačkog rudarstva Banovići su u dosadašnjoj povijesti postigli iznimne rezultate u eksploataciju ugljena. Banovići graniče s pet općina.
Popis stanovništva u BiH proveden je u razdoblju od 1. do 15. listopada 2013., međutim, zbog nemogućnosti usuglašavanja metodologije obrade prikupljenih podataka, službeni podaci objavljeni su tek u lipnju ove godine, odnosno dvije i pol godine nakon provođenja popisa, i to bez suglasnosti RS-a. Prema podacima posljednjeg popisa stanovništva, u općini Banovići žive 22.773 stanovnika, dok ih je, prema popisu iz 1991. godine, općina imala 26.590. Broj muškaraca je 11.392, a žena 11.381.
Najviše Bošnjaka
Nedavno objavljeni službeni podaci pokazuju kako u Banovićima danas žive 284 Hrvata, dok ih je, prema popisu iz 1991. godine, bilo 550. Bošnjaka su 21.374, dok je Srba 237. Ostalih je 778, tri stanovnika su bez odgovora, dok se 97 osoba nije izjasnilo po nacionalnoj osnovi.
Cijeli tekst čitajte u tiskanom izdanju Večernjeg lista BiH...
