Desetine osuđenika za terorizam u našoj zemlji izdržava zakonske kazne, ali pretpostavlja se kako je mnogo veći broj onih koji utječu na širenje ekstremizma i radikalizma, kako u zatvorima tako i u zajednici nakon puštanja iza rešetaka. BiH se uz međunarodnu podršku bori protiv širenja nasilja, a što su do sada donijeli projekti deradikalizacije, otkrivaju nadležni, piše Klix.ba.
Prema podacima koje je Klix dobio iz Ministarstva pravde BiH, u BiH 16 osoba izdržava kaznu zatvora za kazneno djelo terorizma, dok je zbog protuzakonitog formiranja i pridruživanja stranim poaravojnim ili parapolicijskim formacijama u zatvoru jedna osoba. U međuvremenu je još jednu osobu Sud BiH pravosnažno osudio na kaznu zatvora u trajanju od tri godine zbog pridruživanja stranim paravojnim formacijama.
S druge strane, već 13 osoba izdržalo je zatvorsku kaznu zbog terorizma te pet osoba zbog odlazaka na strana ratišta. Pored toga, pred Sudom BiH u tijeku je postupak protiv devet osoba zbog djela terorizma, a do travnja 2018. određen je pritvor za tri osobe zbog nasilnog i ekstremističkog ponašanja.
Ukupno je evidentirano 45 osoba u svojstvu zatvorenika te tri pritvorenika zbog djela terorizma i odlazaka na strana ratišta.
Kada je riječ o zatvorskim kaznama, do kraja listopada ove godine ukupno je izrečeno 156 godina i 11 mjeseci zatvora za kaznena djela iz oblasti terorizma, dok je za protuzakonito formiranje i pridruživanje stranim paravojnim i parapolicijskim formacijama izrečeno 13 godina i šest mjeseci zatvora do kraja srpnja ove godine.
"Sud BiH je ukupno izrekao kaznu od 176 godina i 11 mjeseci zatvora, što čini sveukupni prosjek od pet godina, jedan mjesec i 11 dana na razini BiH, iz čega se zaključuje da je trenutno adekvatna kaznena politika u odnosu na predmetna kaznena djela", mišljenje je Ministarstva pravde BiH.
Nasilni i ekstremistički zatvorenici u BiH postali su predmet brige Vijeća Europe, stranih vlada i veleposlanstava u BiH, pa se od 1. studenoga 2018. godine u našoj zemlji provodi projekt "Strukturirano upravljanje kaznom za osuđene osobe s nasilnim i ekstremističkim ponašanjem u Bosni i Hercegovini". Velika podrška projektu su vlade Ujedinjenog Kraljevstva, Velike Britanije i Sjeverne Irske te Vlada SAD-a.
Ovaj projekt realizira se u bliskoj suradnji s ministarstvima pravde BiH, Federacije BiH i Republike Srpske, kao i s njihovim partnerima iz Ministarstva sigurnosti BiH i agencija za provođenje zakona, službi za pružanje socijalne pomoći, organizacijama civilnog društva i drugim relevantnim partnerima.
Cilj projekta je, kako pojašnjavaju iz Vijeća Europe, pružiti podršku vlastima BiH u povećanju sigurnosti u društvu promicanjem rehabilitacije i reintegracije nasilnih i ekstremističkih zatvorenika nakon puštanja iz zatvora. Na taj način namjera vlasti jeste smanjiti negativne efekte koje radikalizirani zatvorenici mogu imati na druge zatvorenike te smanjiti ekstremizam i nasilje u zatvorima. Projekt također uključuje aktivnosti unapređenja znanja i vještina zatvorskog osoblja kako bi bili u mogućnosti identificirati znakove radikalizacije među zatvorenicima, odnosno postupati s onima koji već pokazuju znakove radikalizacije.
Ovaj projekt će trajati do studenoga 2020. godine, a što je do sada urađeno, govore iz Ministarstva pravde BiH.
"Do kraja 2019. očekuje se preliminarna prezentacija novog priručnika, smjernica i protokola upravljanja prema nasilnim i ekstremističkim zatvorenicima i poduzimanje mjera deradikalizacije takvih osoba i pokušaja njihovog vraćanja u društvenu zajednicu kao građanskih osoba s budućim ponašanjem u skladu sa zakonom i Ustavom BiH. Također će biti predstavljen Priručnik za tretman nasilnih i ekstremističkih zatvorenika, a njegovo korištenje u kazneno-popravnim zavodima planira se završiti sa 31. prosinca 2019. godine", kazali su za Klix iz državnog ministarstva pravde.
Ipak, i pored svih napora nadležnih ministarstava i podrške stranih vlada, iz Ministarstva pravde BiH ističu kako je za potpunu deradikalizaciju u BiH potrebna sveobuhvatna i složena postpenalna pomoć koja zahtijeva značajna financijska sredstva, a u koju bi se trebale uključiti lokalne zajednice, županijska ministarstva pravde, obrazovanja, ministarstva za stambena pitanja, ministarstva za rad i socijalnu politiku, zavodi za zapošljavanje, obiteljska i socijalna savjetovanja, ministarstva zdravlja...
"S tim u vezi, entitetska ministarstva pravde trebaju činiti analizu pravnog okvira općinskih, gradskih ili županijskih organa, koji se odnose prema zatvorenicima i predložiti poboljšanje, izmjene i dopune postojećeg pravnog okvira. Također, potrebno je više uključivanja nevladinih organizacija koje se bave praćenjem i ostvarivanjem ljudskih prava zatvorenika", dodaju iz Ministarstva pravde BiH.
Entitetska ministarstva pravde proteklih mjeseci provode aktivnosti projekta "Strukturirano upravlјanje kaznom za osuđene osobe s nasilnim i ekstremističkim ponašanjem u BiH", a koje uključuju četiri komponente:
- Izrada strateškog dokumenta koji olakšava provođenje operativnih procedura u zatvorima i međuagencijsku suradnju;
- Izrada strategije za odabir zatvorskog kadra u zatvorskim jedinicama zatvorenog tipa;
- Uspostavlјanje sustava vođenja slučaja (CMS), za osuđene osobe s nasilnim i ekstremističkim ponašanjem;
- Procjena alata za procjenu rizika i potreba, kao i posebnih programa tretmana osuđenih osoba s nasilnim i ekstremističkim ponašanjem.
Iz Ministarstva RS-a ističu važnost obuke zatvorskog osoblja kroz ovaj projekt.
"Smatramo da bi po završetku ovog projekta zatvorsko osoblјe trebalo steći dodatna znanja za suočavanje s izazovima s kojima se sususreću tijekom provođenja programa postupanja i interakcija sa zatvorenicima, kao i da unaprijede sposobnosti za reagiranje u različitim situacijama, a što će im olakšati rad sa zatvorenicima s nasilnim ili ekstreminstičkim ponašanjem", kazali su iz nadležnog ministarstva RS-a.
Ukupan proračun novog projekta je 800.000 eura.
