Dok se u BiH oporezuje čak i humanitarna pomoć, za stotine milijuna zarađenih na hazarderskoj igri to je nepoznat pojam, kao i sustav fiskalizacije, piše Večernji list BiH. Kladionice i igre na sreću u BiH su najrazvijenija “tvornica” novca u Europi. Ne oporezuju se ni dobici ispod 100 KM, što je na godišnjoj razini isplaćenih oko 450 milijuna KM dobitka.
Ipak, kladionice bi ubuduće trebale i državi i entitetima početi isplaćivati dio ovog ‘sretnog kolača’, objavio je DW.
Sportsko klađenje
Ivano je 23-godišnji Mostarac i sportsko klađenje ne doživljava kao bilo kakvu ovisnost ili nešto ‘nenormalno’. On je samo jedan od svakog petog stanovnika u BiH koji je stalno “igra na sreću”. “To mi je normalno - ispunim listić za 2 KM, nekada odigram i aparat, ako imam novca. Nekad dobijem 50, 70 ili 100 KM, nekada ništa. Čak se i djeca i starci klade, a sve je više žena i djevojaka... Svi to rade”, kaže on za DW pristajući samo na fotografiranje bez lica. Na pitanje je li to normalno, odgovara: “Nenormalno je da se ne kladiš.” Ivano na dobitak manji od 100 KM, što su i najčešći dobici, prema važećim zakonima, ne plaća porez. Na moguću promjenu ne gleda s odobravanjem. “Porez na 50 KM? To je smiješno. Znači da mi manji igrači plaćamo, a ovi kladioničari (misli na vlasnike kladionica) da ne plaćaju? To nije pošteno”, zaključuje on. Iz Porezne uprave FBiH ističu kako je upravo na dobitke do 100 KM prošle godine isplaćeno neoporezivih 450 milijuna KM. Ivano i njemu slični, samo u BiH prošle godine uplatili su skoro 600 milijuna KM na jednom od 2443 uplatna mjesta. Registriranih 13 pravnih osoba, priređivača igara na sreću, zapošljava 4629 radnika, što ovu granu čini najrazvijenijom u BiH. Istodobno, dok se u BiH oporezuje skoro sve, lijekovi, hrana, pa čak i humanitarna pomoć, od 600 milijuna KM prometa kladionica.
U sustavu PDV-a
U FBiH je uplaćeno manje od 30 milijuna KM, a RS-u oko devet milijuna. Glasnogovornik UNO-a BiH Ratko Kovačević za DW kaže da su u BiH igre na sreću, koje podrazumijevaju financijski dobitak, oslobođenje plaćanja PDV-a, kao što je to praksa i u zemljama članicama EU-a. “Naš je zakon u ovom dijelu u potpunosti usklađen s legislativom EU-a. Kladionice u BiH imaju obvezu plaćanja izravnih poreza, koji su u nadležnosti entitetskih poreznih uprava”, kaže Kovačević. “Iniciram da kladionice obvezno budu u sustavu PDV-a. Ako ostvari godišnji promet od 40.000 KM, u sustav PDV-a ulazi običan, mali kiosk, a kladionice s milijunskim prihodima ne. Nužno je zakonskom regulativom napraviti okvir i mehanizme koji će ostaviti manje prostora za malverzacije, utaje poreza, neplaćanje naknada”, kaže Amir Zukić, federalni zastupnik za DW. I federalna ministrica financija Jelka Milićević je stava kako je sadašnji zakon manjkav i da ga treba mijenjati. A kakav će biti njezin prijedlog, ostaje sačekati mjesec dana, koliko traje parlamentarna procedura i koliki je rok za izjašnjavanje. Međutim, ako je suditi po trajanju izglasavanja zakona u BiH, vlasnici kladionica imaju još vremena za ubiranje milijunskih uplata.
