Bosna i Hercegovina bilježi sve manji broj stanovnika. Iseljavanje je odavno poprimilo formu egzodusa. Građanima je dosadilo čekati bolje sutra koje im se obećava već 30 godina, a inflacija i tek simboličan rast plaća i one najveće protivnike odlaska natjerali su na promjenu mišljenja. Iz BiH odlaze svi - Hrvati, Bošnjaci, Srbi, pa i ostali. S prihodima koje imaju nemaju vremena čekati neko bolje sutra. Predsjednica Unije za održivi povratak i izbjeglice (UZOPI) u BiH Mirhunisa Zukić u povodu Svjetskog dana izbjeglica izjavila je da se iz zemlje u posljednjih deset godina iselilo čak 600.000 stanovnika. Prema bazi podataka koju je UZOPI uspostavio 2013. i koju kontinuirano ažurira, 484.996 je iseljenih zaključno s 2021. Kad se tome broju doda i prošla godina, zbroj se penje na nevjerojatnih 600.000. Prema procjenama Agencije za statistiku BiH iz 2021., od 2013. broj stanovnika BiH u stalnom je padu. Od početka godine do 10. ožujka 369 osoba odreklo se državljanstva BiH, dok je za cijelu prošlu godinu 561 osoba stekla državljanstvo BiH. Od 1. siječnja 1996. do 10. ožujka ove godine državljanstva BiH odreklo se 97.296 osoba, od kojih ga se 17.997 odreklo u posljednjih pet godina. Državljanstva su se 2018. odrekle 4493 osobe, 2019. godine 4160, 2020. godine 3169, 2021. godine 3111, dok ga se 2695 osoba odreklo prošle godine. U prošloj godini 561 osoba stekla je državljanstvo BiH, od kojih 12 po posebnoj proceduri za osobe od osobite koristi za BiH, gdje je odluke o dodjeli donijelo Vijeća ministara. BiH se neslavno nalazi u samom vrhu kada je riječ o iseljavanju. Trend smanjenja broja stanovnika u državi prisutan je već godinama, a prema riječima upućenih, ako se ovaj trend nastavi, BiH bi uskoro mogla postati zemlja staraca. Jedna od procjena UN-a je da će, ako se nastavi iseljavanje, za 50 godina BiH imati svega milijun i 600 tisuća stanovnika. Posljedice iseljavanja sve su izraženije jer su sela i gradovi sve prazniji. Negativan trend odlaska stanovništva se nastavlja. U tome je i dalje vodeća Unsko-sanska županija, u kojoj zbog iseljavanja škole iz godine u godinu bilježe manji broj učenika te pojedinima prijeti gašenje. Prema podacima MUP-a USŽ-a, u 2021. izdano je više od 15.900 potvrda o nekažnjavanju svrhu odlaska u inozemstvo. U pojedinim školama svako malo učenici dolaze ravnateljima kako bi se ispisali jer idu u inozemstvo s roditeljima. Prošle godine upisano je više od 1500 prvašića, ali to je za 2000 manje u odnosu na prije 20 godina. Osim pada nataliteta, glavni razlog zbog kojeg su pojedine učionice prazne ili pak poluprazne svakako je iseljavanje stanovništva. Prvo idu roditelji, a ubrzo za njima i djeca. Vijeće ministara BiH usvojilo je informaciju o statističkim pokazateljima u obrazovanju za 2022. iz koje je vidljivo da je nastavljen trend smanjenja broja upisanih učenika u osnovne i srednje škole. Kako se navodi u tom dokumentu, u školskoj 2021./2022. u BiH su djelovale 1702 redovite osnovne škole (matične i samostalne s područnim školama) i 46 škola za djecu s poteškoćama u razvoju. U škole su upisana 264.802 učenika, što je u odnosu na prethodnu školsku godinu manje za 3257. U školskoj 2021./2022. u prve razrede osnovne škole upisano je 28.013 učenika, manje za 536 učenika u odnosu na prethodnu godinu, a u nastavni proces bio je uključen 24.601 nastavnik, među kojima žene čine 73,8 posto. Kada je u pitanju srednje obrazovanje, u školskoj 2021./22. u 313 srednjih škola upisano je 108.257 učenika, što je za 2147 učenika manje u odnosu na prethodnu školsku godinu. 

Poslodavac traži radnika sa SSS i nudi 1700 eura plaće