Koliko su pojedine situacije iz vanjskotrgovinske razmjene BiH apsurdne, dovoljno govore podaci o kategorijama proizvoda koje uvozimo u većoj količini i vrijednosti, a kojima, s obzirom na prirodne potencijale, obilujemo, piše Večernji list BiH.
Nekoliko stavki
Iz analize vanjskotrgovinske razmjene za prvih šest mjeseci ove godine, a koju je izradila Vanjskotrgovinska komora BiH, vidljivo je kako je u BiH uvezeno kamena, vapna, cementa, betona i keramike u vrijednosti od 340 milijuna maraka. Takav iznos dodatno dobiva na snazi kada se usporedi s geografskim karakteristikama BiH, odnosno brdsko-planinskim reljefom koji je u većoj mjeri sastavljen od krša.
Drugi primjer koji ukazuje na očite nelogičnosti te na prilično slikovit način govori o nedovoljnoj iskorištenosti domaćih potencijala je uvoz drva, papira i namještaja, i to u iznosu od 707,9 milijuna maraka.
Ipak, u ovom slučaju vidljivo je kako je izvoz premašio uvoz, i to gotovo za dvostruko (izvezli u vrijednosti od 1,4 milijarde maraka), no i dalje je primjetno kako je uvoz u ovoj stavci znatno veći u odnosu na potencijale kojima raspolažemo. Posljednji podaci pokazuju kako su u Bosnu i Hercegovinu u prvih šest mjeseci ove godine uvezena 76,4 milijuna litara vode, sokova i bezalkoholnih pića, a što je za 3,9 milijuna litara više u odnosu na isto razdoblje 2022. godine. U prvom polugodištu na uvezenu vodu, sokove i bezalkoholna pića izdvojene su 80,043.144 konvertibilne marke, što je više za 16,9 posto nego u prvih šest mjeseci prošle godine, kada je vrijednost uvezene robe bila 68,489.664 konvertibilne marke. Još jedna od stavki koja na prilično izravan način govori o neiskorištenosti potencijala domaće proizvodnje je uvoz kamenog ugljena, briketa i slično. Tako smo u prvoj polovini ove godine uvezli navedenih proizvoda u vrijednosti nešto većoj od 332 milijuna maraka.
Pitanje uvoza hrane svakako na najočitiji način govori o potrebi promjene paradigme i boljem iskorištavanju domaćih potencijala. Naime, u agroindustrijskom sektoru zabilježen je uvoz u vrijednosti od 2,2 milijarde maraka, dok je izvoz iznosio 510,9 milijuna maraka, a navedene brojke ukazuju na potrebu osnaživanja konkurentnosti domaćih poljoprivrednika. U tom procesu svakako će od ključnog značaja biti i sredstva Europske unije, odnosno Instrument pretpristupne pomoći za ruralni razvoj (IPARD), a čiji bi korisnik prvi put mogla biti i Bosna i Hercegovina.
Ukupna razmjena
Kada je riječ o ukupnim podacima iz vanjskotrgovinske razmjene, valja navesti kako je iznos u prvoj polovini ove godine bio 22,77 mlrd. KM, što je za 1,96% manje u odnosu na prvu polovinu 2022. godine.
U prvom polugodištu 2023. godine ostvaren je izvoz iz Bosne i Hercegovine u vrijednosti od 8,91 milijardu KM, što je za oko 374 milijuna KM, odnosno 4,03% manje u odnosu na prvo polugodište 2022. godine. Vrijednost uvoza iznosila je 13,86 milijardi KM, što je za samo 81 milijun KM, odnosno 0,58%, manje u odnosu na prethodnu godinu. Ukupan vanjskotrgovinski deficit je povećan i iznosio je 4,95 milijardi KM, što je za 6,23% više u odnosu na isto razdoblje 2022. godine.
Smanjenje ukupnog izvoza posljedica je smanjenja izvoza na pojedinačna tržišta EU-a uslijed usporavanja gospodarske aktivnosti u EU te globalnih tržišnih neravnoteža izazvanih krizom u Ukrajini.
