Da je trgovinski deficit BiH u pogledu vode, sokova i bezalkoholnih pića jedno od pitanja koje na prilično slikovit način govori o nedovoljnoj iskorištenosti domaćih potencijala, već je poznato, no unatoč inflacijskim kretanjima i rastu cijena, to nije umanjilo količinu uvoza navedenih triju stavki, piše Večernji list. Posljednji podaci Vanjskotrgovinske komore BiH pokazuju kako ih je u Bosnu i Hercegovinu u prvih šest mjeseci ove godine uvezeno 76,4 milijuna litara, a što je za 3,9 milijuna litara više u odnosu na isto razdoblje 2022. godine, navodi Srna. No, s obzirom na to da je inflacija dovela do rasta cijena svih vrsta prehrambenih i proizvoda za široku potrošnju, vrijednost uvoza značajno je viša u odnosu na prvu polovinu prošle godine. Tako su u prvom polugodištu na uvezenu vodu, sokove i bezalkoholna pića plaćene 80,043.144 konvertibilne marke, što je više za 16,9 posto nego u prvih šest mjeseci prošle godine, kada je vrijednost uvezene robe bila 68,489.664 konvertibilne marke.
Vrijednost razmjene
S druge strane, kada govorimo o izvozu vode, sokova i bezalkoholnih pića, u startu treba razjasniti kako smo izvezli mnogo manje nego što smo uvezli, no u ovom se polugodištu dogodila jedna zanimljiva situacija koja također govori o snazi inflacijskih kretanja.
Naime, iako ih je iz Bosne i Hercegovine u ovom razdoblju izvezeno 8,6 posto manje u odnosu na prvih šest mjeseci 2022. godine, vrijednost roba bila je veća. Konkretno, u prva dva tromjesečja iznosila je 22,568.668 KM, što je više za 10,9 posto od izvoza u istom razdoblju lani, kada je izvezeno 20,342.117 KM. U konačnici, vrijednost ukupne vanjskotrgovinske razmjene u prvih pola godine značajno je porasla - tako je obujam iznosio 102,6 milijuna KM, što je više za 13,8 milijuna KM u odnosu na isto razdoblje prošle godine, odnosno predstavlja povećanje od 15,5 posto.
Kampanja
Podaci koji ne idu na ruku BiH kada je riječ o korištenju potencijala kojih ima, svakako su posljedica niza čimbenika, a među njima su snažnija marketinška kampanja uvoznih proizvoda, ali i navike ljudi, piše Večernji list. Iz Vanjskotrgovinske komore BiH dali su svoj komentar na situaciju oko omjera uvoza i izvoza te su naveli kako je Bosna i Hercegovina potpisnica CEFTA sporazuma o slobodnoj trgovini, kao i Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju koji, među ostalim, reguliraju trgovinske odnose zemalja u regiji i EU i doprinose liberalizaciji trgovine.
Drugim riječima, objasnili su kako slobodno tržište kao i kontinuiran marketing, uz promociju i distributivni kanal, daju prednost vodi i bezalkoholnim pićima iz uvoza. Pritom su ipak dali i neko svoje viđenje, odnosno savjet kako poboljšati omjere u korist BiH. Poručili da bi se, primjerice, prekomjeran uvoz vode mogao smanjiti ako potrošači shvate da kupnjom domaće vode pomažu i sami sebi, a i konzumiraju vjerojatno i kvalitetniju vodu. Također, naglasili su i kako se nerazmjer u vanjskoj trgovini možda može smanjiti i većom zaštitom domaće proizvodnje kroz kvalitetniji nadzor prilikom uvoza, a tu je i potreba snažnije marketinške i reklamne kampanje kada je riječ o domaćim brendovima. Sve to može utjecati na poboljšanje situacije, ali i bolju iskoristivost domaćih kapaciteta kojima BiH obiluje.
Uvoz vode svakako je jedan od segmenata vanjske trgovine koji govori o potrebi značajnih promjena kada je riječ o domaćoj proizvodnji. Sličnu situaciju možemo pronaći i u kontekstu poljoprivredne proizvodnje, pri čemu proizvođači dulje vrijeme upozoravaju na potrebu zaokreta kojim bi se uzgoj domaće hrane postavio kao jedan od temelja gospodarstva.
No, s obzirom na slobodno tržište, jedini način je ulaganje u materijalno-tehničku osposobljenost, kao i poticaje te je zbog toga dobrodošla svaka vijest koja govori o povećanju iznosa za ove namjene. Paralelni rad na snažnijoj promociji i brendiranju svakako bi doveo i do bolje pozicioniranosti domaćih proizvoda na tržištima zemalja okružja, odnosno Europske unije. U procesu približavanja Europskoj uniji za BiH se svakako otvaraju neke do sada neviđene perspektive kada je riječ o korištenju sredstava, a ista bi se pritom trebala usmjeriti u snažniji razvoj domaćeg poljoprivrednog, a posredno i prehrambenog sektora, što će pak značiti i mogućnost otvaranja većeg broja radnih mjesta.
