Broj kompanija koje u Europi koriste umjetnu inteligenciju u poslovanju iz godine u godinu raste. Najveći udio kompanija koje koriste umjetnu inteligenciju, njih 27,6%, tijekom prošle godine nalazio se u Danskoj, a slijede je zemlje Skandinavije. Kada je riječ o zemljama regije, ističe se Slovenija s postotkom od 20,9. U Hrvatskoj je tijekom 2024. godine 11,8 posto kompanija koristilo umjetnu inteligenciju, a u Srbiji taj postotak iznosi 7, piše Večernji list BiH. Prema podacima Eurostata, Bosna i Hercegovina je na začelju liste s obzirom na to da je postotak kompanija koje koriste umjetnu inteligenciju u ovoj zemlji tek 6,4. Usporedbe radi, u Crnoj Gori je 7,9 posto. U lošijoj poziciji od Bosne i Hercegovine po tom su pitanju jedino Rumunjska, Poljska i Turska, gdje je postotak tvrtki sklonih upotrebi umjetne inteligencije prilično nizak. Inače, prošle godine je Microsoft proveo zanimljivo istraživanje koje je pokazalo koja zanimanja već osjećaju koristi upotrebe umjetne inteligencije. Prema rezultatima ovog istraživanja, dvije ključne stvari najviše utječu na razinu poboljšanja, tip posla i količinu podataka koje ljudi koriste. Poslovi koji uključuju veliku količinu podataka, kao što je, na primjer, analiza informacija o korisniku, bilježe najveća poboljšanja nakon uvođenja umjetne inteligencije. Zaposleni koji se bave kibernetičkom sigurnošću, razvojem proizvoda, prodajom, tehničkom podrškom, marketingom i odnosima s javnošću prvi su svjedočili kako umjetna inteligencija poboljšava njihov rad na svakodnevnim zadacima, nudi prilike za inovaciju, smanjuje količinu ponavljajućih poslova i omogućuje informiranije te stoga brže donošenje odluka. Top 5 poslova koji trenutačno najviše profitiraju korištenjem umjetne inteligencije su, prema spomenutom istraživanju, kibernetička sigurnost, razvoj proizvoda, prodaja, tehnička podrška, marketing i komunikacije. Zanimljivi su podaci istraživanja "Ernst & Young", gdje su rezultati uputili na činjenicu da su starije generacije sklonije korištenju umjetne inteligencije od mlađih. Istraživanje provedeno nad tisuću zaposlenih odraslih Amerikanaca potvrdilo je da stariji djeluju otvorenije za korištenje umjetne inteligencije od mlađih kolega, piše Večernji list BiH.
Na pitanje tko najviše koristi umjetnu inteligenciju na poslu 74 posto milenijalaca i 70 posto ispitanika generacije X reklo je da su koristili alate poput OpenAI-ova ChatGPT-ja na poslu. Ali ispitanici generacije Z bili su druga priča. Samo 63 posto njih reklo je da su koristili AI na poslu. Jedan od razloga zbog kojeg se čini da generacija Z manje vjeruje umjetnoj inteligenciji od starijih radnika, sugerirali su istraživači, je da mlađi Amerikanci možda manje vjeruju da AI može dodati stvarnu vrijednost. Još jedno objašnjenje moglo bi biti varirajuća razina udobnosti s uvođenjem novih tehnologija. Inače, očekuje se da će umjetna inteligencija do 2030. godine ubrizgati više od 11 bilijuna eura u globalno gospodarstvo.
Umjetna inteligencija i robotika zajedno bi trebale potaknuti stvaranje oko 60 milijuna novih radnih mjesta na globalnoj razini do 2025. godine. Umjetna inteligencija predstavlja svaki neživi sustav koji pokazuje sposobnost snalaženja u novim situacijama (inteligenciju). Uobičajeno se to ime pridaje računalima i računalnim sustavima. Izraz se neosnovano primjenjuje i na robote jer njihov sustav ne mora nužno biti inteligentan. Umjetna opća inteligencija definirana je kao autonoman sustav koji nadilazi ljudske sposobnosti u većini ekonomski vrijednih zadataka.
