Nije vrijeme smokava, međutim, činjenica da su se, uz sveprisutne masline, posljednjih godina počele masovnije saditi, odvela nas je do Hivzije Šatora u čapljinsko naselje Lokve. Započinjući razgovor s Hivzijom, od kojeg se poslovično uvijek može nešto zanimljivo čuti, ne samo o smokvama nego i o poljoprivredi općenito, krenuli smo s pitanjem o malim plodovima iza prvih listova, hoće li izrasti u plodove?
Biljka dvoljetka
- Ne mora značiti da sve hoće. To se kod nas u čitavim Dubravama, na ovoj vrsti smokava, zove ćetunice. Svaka je smokva dvoljetka, ona dvaput rađa, za Petrovdan te kad je redovita sezona. Ne mora značiti da će sve zametnute smokve dozreti. Obično ih, nakon što se zametnu zimi, smetne led. Ako okrene jači led, dohvati ih. Smokva je nježna, ne podnosi veliku hladnoću, nema izgleda, smrzne - priča za Vecernji.ba Šator. On u posljednje vrijeme zna ubrati solidnu kilažu, a na upit kako je sa smokvama bilo prošlog sušnog ljeta, razlaže: - Pazite, novija poljoprivreda ne pozna bilo kakav rad bez vode. Prije svega što mislite raditi osigurajte vodu pa onda sve ostalo. To "komunalci" znaju. Ja koristim pitku vodu, a imam veliki bazen. Kad dođu kod mene naplatiti vodu, ne mogu vjerovati, po dvije, tri tisuće odjednom platim - priča Hivzija, ali se ne žali. - Gledajte, sve je u računici, ako ćete na jednoj smokvi imati dvadeset kg smokava, ako s vodom imate trideset kg, isplati se navodnjavati. Dobivate i na kvaliteti. Na tržnici roba ne prolazi ako nije kvalitetna - kaže Hivzija te na upit ima li problema s plasmanom, nastavlja: - Ne. Već dulji niz godina, šest-sedam, imam jednog kupca koji sve odveze u Sarajevo, svaki kilogram. Ranije sam izvozio u Beč, ali veliki je to posao i velika odgovornost da pripremite ovdje robu za Zapad. Recimo, ako pakirate u pakiranja od pola kilograma, mora sve biti točno u gram, što se kaže, u bobu - dodaje za Vecernji.ba Hivzija. Sorta jarakovka
On sadi isključivo jednu sortu smokve - tzv. jarakovku. - U ovom trenutku imam oko 1200 smokava, sve su sorta jarakovka. Imao sam nešto petrovače, međutim, nisam bio zadovoljan s njom pa sam je iskrčio. Imam onako nekoliko komada petrovače, tenice, zelenke i crnice za sebe kad netko dođe da proba - zaključuje Hivzija.
- Ne mora značiti da sve hoće. To se kod nas u čitavim Dubravama, na ovoj vrsti smokava, zove ćetunice. Svaka je smokva dvoljetka, ona dvaput rađa, za Petrovdan te kad je redovita sezona. Ne mora značiti da će sve zametnute smokve dozreti. Obično ih, nakon što se zametnu zimi, smetne led. Ako okrene jači led, dohvati ih. Smokva je nježna, ne podnosi veliku hladnoću, nema izgleda, smrzne - priča za Vecernji.ba Šator. On u posljednje vrijeme zna ubrati solidnu kilažu, a na upit kako je sa smokvama bilo prošlog sušnog ljeta, razlaže: - Pazite, novija poljoprivreda ne pozna bilo kakav rad bez vode. Prije svega što mislite raditi osigurajte vodu pa onda sve ostalo. To "komunalci" znaju. Ja koristim pitku vodu, a imam veliki bazen. Kad dođu kod mene naplatiti vodu, ne mogu vjerovati, po dvije, tri tisuće odjednom platim - priča Hivzija, ali se ne žali. - Gledajte, sve je u računici, ako ćete na jednoj smokvi imati dvadeset kg smokava, ako s vodom imate trideset kg, isplati se navodnjavati. Dobivate i na kvaliteti. Na tržnici roba ne prolazi ako nije kvalitetna - kaže Hivzija te na upit ima li problema s plasmanom, nastavlja: - Ne. Već dulji niz godina, šest-sedam, imam jednog kupca koji sve odveze u Sarajevo, svaki kilogram. Ranije sam izvozio u Beč, ali veliki je to posao i velika odgovornost da pripremite ovdje robu za Zapad. Recimo, ako pakirate u pakiranja od pola kilograma, mora sve biti točno u gram, što se kaže, u bobu - dodaje za Vecernji.ba Hivzija. Sorta jarakovka
On sadi isključivo jednu sortu smokve - tzv. jarakovku. - U ovom trenutku imam oko 1200 smokava, sve su sorta jarakovka. Imao sam nešto petrovače, međutim, nisam bio zadovoljan s njom pa sam je iskrčio. Imam onako nekoliko komada petrovače, tenice, zelenke i crnice za sebe kad netko dođe da proba - zaključuje Hivzija.
