Nedavno usvojeni Zakon o nasljeđivanju koji je potvrdio i federalni Dom naroda donio je brojne promjene. Jedna od glavnih je ona prema kojoj sudovi u Federaciji više neće rješavati ostavinske rasprave, nego se ovi postupci prebacuju na javne bilježnike, odnosno notare. Kako je za Vecernji.ba rekao predsjedatelj Doma naroda FBiH Tomislav Martinović, cilj ovih promjena je ubrzanje postupaka jer se sada čeka i po nekoliko godina na rješavanje pitanja ostavinskih rasprava na sudovima.
Zadaća notara
- Ovaj postupak se vodi kao izvanparnični, nominalno se vodi pred općinskim sudom, odnosno pred notarom kao povjerenikom suda. U kompletan postupak se uvodi notar koji je do sada mogao raditi samo određene isprave. Notar će donositi sve odluke kada je u pitanju ostavinski postupak, osim onih postupaka koji imaju određenih problema i poteškoća u smislu rješavanja prethodnih pitanja kao što su sudski sporovi. Notari će raditi testamente, ugovore o izdržavanju, dopune rješenja o nasljeđivanju u tzv. nespornim predmetima. Notarska služba je dobro razvijena, ubrzat će se cijeli proces, cijeli sustav će biti rasterećen - pojašnjava Martinović. Inače, novi zakon u cijeli ovaj sustav uvodi važne automatizme koji do sada nisu postojali. Prije je nasljednik morao tražiti pokretanje ostavinske rasprave, ali to više neće biti potrebno.
Dva automatizma
- Ono što je bitno jest da se ostavinski postupak pokreće po službenoj dužnosti u roku od 30 dana kada sud zaprimi obavijest o smrti. Do sada se ostavinski slučaj pokretao po zahtjevu stranaka. Kada je u pitanju osmrtnica, ona se upisuje kod matičara, a on ju je dužan obvezno dostaviti sudu u roku od 15 dana od datuma upisa činjenice smrti. Znači, imamo dva automatizma. Onaj da osmrtnicu pokreće matičar prema sudu i činjenicu da se ostavinski postupak pokreće po službenoj dužnosti - kazao je za Večernji list predsjedatelj Martinović. Također, novi zakon uvodi i registar testamenata i ostavinskih postupaka. Bit će na jednom mjestu, moći će se u svakom trenutku vidjeti sve činjenice koje su bitne za cijelu ovu priču. - Ono što treba spomenuti jest da je proširen krug nasljednika. Do sada je to bio prvi, drugi, iznimno treći krug nasljednika. Sada se uvodi četvrti, čak i peti nasljedni red. Ako osoba koja je umrla nema takvih nasljednika, njena cijela imovina pripada općini. Cilj je da se prvo vidi ima li i dalekih nasljednika, a ako nema, tek onda općina preuzima tu imovinu. Općina po zakonu mora preuzeti imovinu te osobe - zaključuje Martinović. Na kraju dodaje kako je Dom naroda konačno počeo usvajati životno važne zakone. Veći dio godine je Dom naroda FBiH uglavnom bio u izvanrednim zasjedanjima zbog izvanrednih situacija na prostoru Federacije. Očekuje se da će Dom naroda FBiH do kraja mandata usvojiti još nekoliko zakona koji se odnose na živote svih građana Federacije.
