Informacija prema kojoj su samo u prošloj godini u Bosni i Hercegovini proizvedena 1,2 milijuna tona komunalnog otpada, a što znači da je svaki stanovnik BiH proizveo u prosjeku 356 kg komunalnog otpada, upućuje na potrebu korjenite transformacije prema kružnom gospodarstvu, a što uključuje, osim prevencije stvaranja otpada, i usvajanje novih tehnoloških rješenja za njegovo recikliranje. Iz podataka Agencije za statistiku BiH vidljivo je kako je javnim odvozom prikupljeno 940.405 tona komunalnog otpada, što je 1,9 posto više u usporedbi s 2020. godinom, a pritom je najveći porast bio registriran u sakupljanju otpada iz kućanstava, odnosno 80,9 posto ukupno prikupljenog otpada.

Ogroman potencijal
O mogućnosti usvajanja tehnoloških procesa recikliranja govori i sljedeći podatak. Naime, u sklopu tretmana komunalnog otpada, 973.000 tona otpada prispjelo je na kontrolirana odlagališta otpada, a od toga je trajno odloženo 99,3 posto.

Večernji list nedavno je pisao kako u BiH u ovom trenutku postoji čak milijardu kilograma otpada koji može, uz korištenje različitih tehnoloških procesa, postati vrijedan izvor energije. O navedenoj temi govorili su i predstavnici Vanjskotrgovinske komore, pa je tako dopredsjednik VTK-a BiH Vjekoslav Vuković nedavno za Večernji list kazao kako bi se od navedene milijarde kilograma mogla proizvoditi energija kojom bi se, uz ostale namjene, mogao vršiti proces grijanja cijelih gradova.

Tehnološki procesi
Kada je riječ o tretmanu preobrazbe otpada u izvor energije, treba uputiti na neke učinkovite tehnološke procese koji daju iznimne rezultate, počevši od proizvodnje energije od biomase do korištenja RDF-a (Refuse-derived fuel), odnosno goriva dobivenog od različitih vrsta otpada, kao što su komunalni čvrsti otpad (MSW), industrijski otpad ili komercijalni otpad.

Iz navedenoga je jasno kako otpad nije smeće, već energetska sirovina za proizvodnju suvremenih goriva: sintetičkih plinova, etanola, metanola, vodika i tome slično, a sve se pritom uklapa i u viziju Vanjskotrgovinske komore BiH, koja je u više navrata upućivala na činjenicu da je naš planet zatvoren ekosustav s ograničenim količinama sirovina za novu proizvodnju i da se posljednjih nekoliko desetljeća sve više razvija koncept kružnog gospodarstva ili cirkularne ekonomije koja ne odbacuje sirovine koje se mogu još koji put iskoristiti za stvaranje proizvoda koji ljudima trebaju. Važnu potporu BiH pružaju i financijske institucije Europske unije.

Tako je Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) u suradnji s Vanjskotrgovinskom komorom Bosne i Hercegovine i REIC-om organizirala obuku "Cirkularna ekonomija u industriji" namijenjenu malim i srednjim poduzećima u prerađivačkom sektoru u Bosni i Hercegovini, a u cilju usvajanja osnovnih načela cirkularne ekonomije, korištenja alata za redizajn poslovnog sustava, kao i razumijevanja modela umrežavanja po modelu CE.

Poslodavac traži radnika sa SSS i nudi 1700 eura plaće