Smanjenje izvoza, ali i uvoza, što je posljedica ukupnog pada ekonomske aktivnosti na razini Europske unije, ključna je odlika gospodarske situacije u godini koja je iza nas, a koju je obilježila borba protiv inflacijskih pritisaka, dizanje kamatnih stopa, poskupljenje novca, a samim tim i recesijski elementi, piše Večernji list BiH. Na konferenciji Vanjskotrgovinske komore BiH posvećenoj analizi vanjskotrgovinske razmjene BiH sa svijetom u protekloj godini prezentirani su podaci koji pokazuju kako se globalna kretanja na tržištima u znatnoj mjeri reflektiraju i na BiH, no ohrabruje što postoje itekako vidljivi znaci o padu inflacije i stabilizaciji tržišta.
Ukupan opseg vanjskotrgovinske razmjene BiH u 2023. iznosio je 45.413,586.000 KM i manji je za 4,39 posto, odnosno 2,08 milijardi KM, u odnosu 2022. Vrijednost izvoza iznosila je 17,2 milijarde KM, što je manje za 1,20 milijardi KM u odnosu na 2022., a uvoza 28,2 milijarde KM, što je manje za 875,60 milijuna KM. Najznačajniji bh. vanjskotrgovinski partner po obujmu trgovine je Hrvatska sa 17,32 posto, a slijede Srbija s 13,17 posto, Njemačka s 11,63 posto, Slovenija s 8,38 posto i Italija sa 7,99 posto.
Usporedba podataka
Predsjednik Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine dr. sc. Vjekoslav Vuković je, govoreći o podacima iz prethodne godine, naglasio kako su se ekonomska kretanja u svijetu i Europskoj uniji reflektira na gospodarsku situaciju u BiH, a samim tim i na razmjenu, a to je ilustrirao podatkom prema kojemu je u 2023. godini, u odnosu na stanje iz 2022., izgubljeno milijardu maraka u izvozu. No, ono što ohrabruje je činjenica da je domaće gospodarstvo tijekom proteklih godina pokazalo zavidnu razinu otpornosti, a dokaz je i činjenica je izvoz u 2023. u odnosu na 2019. godinu veći za šest milijardi KM. Osvrnuvši se pak na podatke iz 2023. i njihovu usporedbu s 2022. godinom, Vuković je objasnio kako je i to jasan pokazatelj o utjecaju globalnih kretanja na domaće gospodarstvo, a podsjetio je i kako BiH na tržištu Europske unije ostvaruje 70 posto izvoza.
Vuković je također komentirao pokazatelje s druge strane vanjskotrgovinske razmjene, potvrdivši kako je došlo i do pada uvoza. A ono što ulijeva optimizam činjenica je da je, naveo je, inflacija u BiH u prošloj godini s 14 pala na 6,1 posto te se može govoriti o stabilizaciji na tržištu i padu nezaposlenosti. Vanjskotrgovinska komora BiH u svim procesima koji za cilj imaju jačanje domaćeg gospodarstva igra ključnu ulogu, a dokaz je i podatak kako je Komora u posljednjih pet godina obradila više od 300 tisuća zahtjeva od poslovne zajednice, kojoj je isporučeno oko 20 tisuća različitih usluga, dok je Parlamentarnoj skupštini BiH i Vijeću ministara dostavljeno više od 70 inicijativa za poboljšanje poslovnog ambijenta u BiH. U kontekstu europskog puta zemlje, a uzimajući u obzir činjenicu da većinu izvoza obavljamo s EU-om, Vuković je naglasio i kako je poslovna zajednica u BiH prepoznata i kao tim koji treba uputiti svoj glas kada je u pitanju pregovaranje BiH i EU-a.
Obveze
Vuković se osvrnuo i na važnu obvezu i izazov koji čeka BiH, a radi se o Mehanizmu za prekogranično prilagođavanje ugljika, te je objasnio kako zemlja koja proizvodi i izvozi robu nastalu korištenjem prljavih energetskih procesa plaća porez zemlji u koju izvozi. Navedeni sustav pak pretpostavlja i uspostavu fondova iz kojih se financiraju projekti za obnovljive izvore energije. Potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Zdravko Marinković ovom je prilikom precizirao i koje su grane industrije najaktivnije kada je riječ o izvozu, objasnivši kako metalska i elektroindustrija te drvna industrija predstavljaju okosnice, odnosno zajedno ostvaruju oko 50 posto ukupnog izvoza iz BiH. Ilustrirao je i to podatkom prema kojemu ove dvije grane u ukupnom izvozu sudjeluju s 8,6 milijardi KM. Na konferenciji je govorio i direktor Sektora za makroekonomski sustav VTK BiH Slaviša Ćeranić, a naglasak je stavio na dva sektora koja imaju iznimne potencijale: poljoprivredno-prehrambeni, kao i sektor kemije i plastike.
