Akademik Miroslav Radman prije nekoliko dana u RTL Direktu izjavio je kako je rekordan broj zaraženih u Hrvatskoj svakako zabrinjavajući. No ipak misli da je panika malo pretjerana, piše Večernji list BiH.
“Koja je dimenzija ovog problema javnog zdravlja, ja sam ne znam, ali kad pogledam podatke Hrvatskog zavoda za statistiku, onda se fino može pročitati da u ovom dijelu godine ima 1967 smrti manje nego u isto doba prošle godine. Čovjek se zdravim razumom onda pita gdje je tako strašan problem. Ne znam koja je razina inženjerstva ovog puta i zašto je COVID postao takva zvijezda, celebrity, kad imamo manje smrtnih slučajeva nego u isto doba prošle godine”, rekao je i ponovio da, ako vjerujemo ovim brojkama Hrvatskog zavoda za statistiku, onda ne treba ništa komentirati, osim da imamo manje smrti s COVID-om.
Korona je zasigurno opasna, posebno za ugrožene skupine, ali bh. građani, ionako prestrašeni sveopćim stanjem u državi, postaju još prestrašeniji. Prvi slučaj koronavirusa u BiH potvrđen je 5. ožujka u Banjoj Luci, a Svjetska zdravstvena organizacija 11. ožujka je zbog širenja koronavirusa proglasila “globalnu pandemiju”. Dakle, u BiH se koronavirus pojavio u ožujku ove godine.
Povećavaju se kapaciteti
Na web-stranici Agencije za statistiku BiH objavljeni su podaci o smrtnosti u BiH za prva dva kvartala 2020. Tako je u prvih šest mjeseci ove godine umrla 18.071 osoba, prenosi Patria. U istom razdoblju 2019. umrlo je 19.428 osoba. U prošloj godini nije bilo pandemije, ali je u istom razdoblju preminulo 1357 osoba više nego 2020. Usporedite li prva dva kvartala 2020. s istim razdobljima 2018. i 2019., jasno je da ovo nije najgora godina po smrtnosti. U 2018. za prvih šest mjeseci umrlo je 18.639 osoba, a u istom razdoblju 2017. - 18.798. Dakle, broj umrlih je ponovno veći nego u 2020. U BiH je od početka pandemije umrlo 1125 pozitivnih na koronu. S druge strane, činjenica je da u BiH svakih 60 minuta jedna osoba umre od srčanog udara. Brojke navodimo prvenstveno zato da smirimo paniku kod pučanstva, ne da umanjimo opasnost koju COVID nosi. Opasnost svakako postoji i treba se pridržavati mjera i nastojati zaštititi i sebe i druge jer za neke su navedeni podaci brojke, za druge roditelji, braća, sestre. Broj zaraženih u BiH rapidno raste, a bolnice proširuju kapacitete za prijam COVID-pozitivnih pacijenata. “Počelo je pražnjenje petog kata SKB Mostar s 80 kreveta i intenzivnom. Sada imamo gotovo 60 ljudi u izolaciji, zasad je stanje pod kontrolom. Kreveta i ljudstva će biti, ali mi već 6 mjeseci trošimo 300.000 KM za zaštitnu odjeću i testove, a nemamo kome poslati račun”, kazao je ravnatelj SKB Mostar Ante Kvesić. Inače, U Klinici za infektivne bolesti SKB Mostar na liječenju je 66 bolesnika, od kojih je 13 na potpori kisikom. U Opću bolnicu u Sarajevu stigli su prvi COVID-19 pacijenti, a spremaju se i dodatni kapaciteti za prijam oboljelih u skladu s odlukom Kriznog stožera, potvrdio je za N1 Ednan Drljević, infektolog. Bolnica planira popuniti kapacitet od 30 ležajeva koje sada ima na raspolaganju, a na isteku 72 sata, koliko je Krizni stožer dao rok, kapacitet će biti 102 ili 103 kreveta, poručio je. “To je zaduženje, mi ćemo to sigurno ispoštovati. Planirat ćemo sve kapacitete koje imamo. Molimo i druge bolnice da postupe po naredbi Kriznog stožera, da pripreme svojih 30% kapaciteta”, izjavio je dr. Drljević. Počelo je prestrojavanje u bolnicama u RS kako bi mogle zbrinuti sve pacijente. Na bolničkom liječenju u RS su 442 COVID-pozitivna pacijenta. Gotovo polovina njih liječi se u UKC RS, a očekuje se da će ih iz dana u dan biti sve više. U BiH su jučer bila 15.122 aktivna slučaja zaraze. Od početka epidemije potvrđeno je ukupno 43.150 slučajeva, od kojih se oporavilo njih 26.903, a 1125 je preminulo. Jučer je ponovno bio rekordan broj zaraženih - 1550, a preminula je 21 osoba.
Nove mjere i testiranja
Vlada FBiH je na žurnoj sjednici prihvatila informaciju o epidemiološkoj situaciji u ustanovama socijalne zaštite kojima je osnivač Parlament FBiH, a koju su zajednički pripremili Federalno ministarstvo rada i socijalne politike i Federalno ministarstvo zdravstva. Zaključeno je da će u uvjetima ozbiljno pogoršane COVID-19 epidemiološke situacije na cijelom teritoriju FBiH, Federalno ministarstvo zdravstva pripremiti akt obraćanja Vlade FBiH vladama županija u kojem će se tražiti intenzivnije postupanje kriznih stožera županijskih ministarstava zdravstva u cilju poduzimanja i restriktivnijih mjera, ako se ocijeni da su potrebne, prema procjeni epidemiološke situacije u županiji, posebno u ustanovama socijalne zaštite koje zbrinjavaju ranjivu populaciju. Federalno ministarstvo zdravstva pripremit će i akt obraćanja Vlade FBiH vladama županija u kojem će tražiti pojačan nadzor svih inspekcija u županijskim upravama za inspekcijske poslove, kao i inspekcija organiziranih pri nadležnim ministarstvima u županiji, odnosno mjerodavnih općinskih i gradskih inspektora, kao i županijskih uprava policija, u cilju kontrole provođenja naređenih mjera te poduzimanja mjera protiv onih koji krše naređene mjere. Ovo uključuje i iznalaženje mogućnosti na razini županija da se pojača broj inspektora. U FBiH uvodi se nova vrsta testiranja, tzv. antigensko testiranje, koje će ubrzati rezultate testova, što će značiti brže sprječavanje širenja zaraze. Antigeni testovi koristit će se isključivo za simptomatske slučajeve, i to u vremenskom okviru od 5 do 7 dana nakon pojave simptoma. Ovo testiranje vršit će se tamo gdje su kapaciteti za PCR testiranjem nedovoljni ili gdje se dugo čeka na rezultat.•
