Otvorenost tržišta zemalja EU-a, Turske i Rusije te povećanje biljne proizvodnje, prije svega povećan broj plantaža smilja na prostoru Hercegovine, razlozi su zbog kojih je BiH u prošloj godini zabilježila rast izvoza poljoprivredne proizvodnje, piše Večernji list BiH.
Porast izvoza
Podaci pokazuju kako je izvoz poljoprivrednih proizvoda, bilja, mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda porastao za 25,92%, ali je istodobno povećan i uvoz proizvoda za 506%, čime je u konačnici došlo do pada vanjskotrgovinskog deficita u iznosu od 1,39%, što je, istina, mali, ali optimističan postotak. Izvoz prehrambeno-poljoprivrednih proizvoda iz BiH najveći je na tržište zemalja CEFTA-e - oko 34%, na tržište zemalja članica EU-a odnosi se oko 30%, dok je izvoz u Tursku, zahvaljujući otkupu goveđeg i junećeg mesa, dosegao rast od 28% u odnosu na 2014. Zahvaljujući tržištu Turske, neto proizvodnja mesa veća je za 15.443 tone ili 23% u odnosu na prethodnu godinu, pri čemu je proizvodnja goveđeg mesa veća za 100%. Značajno je povećana količina mesa tovne junadi, za više od 118%, a zabilježen je i rast proizvodnje pilećeg mesa za 12% u odnosu na 2014. Sva povećanja i rast izvoza prehrambeno-poljoprivrednih proizvoda doveli su do povećanja zaposlenosti u ovom dijelu gospodarstva u prošloj godini za čak 8000 novih djelatnika, koji primaju prosječnu plaću od oko 727 KM, što je jasan signal bh. vlastima da je ovo jedna od potencijalno rastućih djelatnosti u BiH. Kako bi dalje prehrambeno-poljoprivredna proizvodnja rasla, vlasti u BiH moraju usvojiti niz strogo definiranih uvjeta koje je pred njih postavio ili će u skorom razdoblju postaviti EU.
Ako po žurnom postupku ne provedu sve tehničke mjere i standarde, koji od njih već godinama traži Bruxelles, svaka država članica EU-a moći će bilo kada i iz bilo kojih razloga blokirati izvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda iz BiH.
Još prije osam godina Europska komisija sastavila je popis mjera koje vlasti BiH moraju provesti, a koje bi se financirale iz fondova EU-a namijenjenih poljoprivredi i ruralnom razvoju.
Riješiti probleme
Traže da se usvoji strategija ruralnog razvoja za BiH, što je postao politički problem dvaju entiteta. Vlasti u BiH još uvijek nisu započele provedbu državnog strateškog plana i programa harmonizacije za poljoprivredu, hranu i ruralni razvoj. Još nisu izrađeni propisi za prijenos EU acquisa. Traže unapređenje statistike u području poljoprivrede i uvođenje poljoprivrednog informacijskog sustava, kao što postoji u RH, kao i sustave za registraciju zemljišnih parcela, a nema ni pouzdanih statističkih podataka što ugrožava razvoj poljoprivredne politike u BiH. Ako bi se ove mjere provele i definirala jasna pravila igre, tada bi banke konačno počele kreditirati poljoprivredu. “Poznati su i razlozi tome, a glavni je vezan uz veliki rizik za banke jer obiteljska gospodarstva obično ne mogu ponuditi valjanu kolateralu (zemljište, građevine) te nisu pouzdani dužnici. Slično se ponašaju i tzv. razvojne banke u entitetima koje posluju samo s gazdinstvima koja su registrirana kao tvrtke”, objašnjavaju iz Inicijative “Građani za Europu” koja je napravila analizu zašto se poljoprivreda i ruralni razvoj nalaze u zapećku gospodarskih interesa BiH.
