Iako se proizvođači trude na sve načine zaštititi svoj proizvod stalno izmišljajući i dodajući nove zaštitne znakove, krivotvoritelji uz pomoć suvremene tehnologije za tren naprave gotovo identičnu kopiju. Nitko pouzdano ne zna kakve su posljedice za zdravlje kupaca krivotvorina hrane, higijenskih potrepština i slično. Takva roba najčešće završava na tržnicama ili se pak prodaje na društvenim mrežama ili preko oglasnika, piše Večernji list BiH.
Krivotvoreni proizvodi
Akcija policije u Srbiji krajem prošlog tjedna svakako i nas mora zabrinuti te se trebamo zapitati što i gdje kupujemo. Sumnjiva roba po povoljnim cijenama možda će rezultirati trenutačnom uštedom, ali nas u konačnici može skupo stajati. Naime, u velikoj akciji srbijanske policije uhićena je 21 osoba. Osumnjičeni su lišeni slobode zbog počinjenja kaznenih djela neovlaštene upotrebe tuđeg poslovnog imena i drugih posebnih oznaka robe ili usluga te udruživanja u svrhu činjenja kaznenih djela, tako što su, dulje vrijeme, kao članovi skupine koja ima za cilj počiniti kaznena djela u cilju obmane kupaca, neovlaštenom uporabom tuđih žigova, stjecali, proizvodili, obradili, uskladištili ili stavili na tržište robu s lažnim oznakama poznatih marki. Osumnjičeni se terete za organiziranje proizvodnje, pakiranja, skladištenja te trgovine na veliko i malo krivotvorenih proizvoda kućne kemije najpoznatijih proizvođača Procter & Gamble i Henkel, i to TEGLA (mađarska VILA), Fairy, Ariel Professional, Ariel Professional boja, Head & Shoulders (pet vrsta šampona), Lenor, Persil, Silan, Perwoll, Bref, čiju su prodaju, kako se navodi, dalje organizirali na tržnicama i preko oglasa. Prilikom pretresa stanova, poslovnih prostorija i skladišta pronađena je velika količina kemijskih baza za pravljenje krivotvorenih kemijskih proizvoda za kućanstvo, za koje postoji sumnja i da su kancerogeni. Sumnja se da se organizirana kriminalna skupina ovim poslom bavila nekoliko godina.
Potreban oprez
Slučaj iz Srbije svakako ne bismo trebali ignorirati s obzirom na to da internetski oglasnici u BiH, ali i društvene mreže već godinama obiluju oglasima u kojima se nude različiti higijenski, ali i prehrambeni proizvodi za koje prodavači tvrde da su iz Njemačke. Prodaja tih proizvoda cvjeta unatoč činjenici da su, primjerice, deterdženti znatno skuplji od onih istog brenda na policama domaćih trgovina. Mišljenja građana su podijeljena pa, dok jedni smatraju kako su cijene tih proizvoda nerealno visoke, drugi pak tvrde kako za nekoliko maraka više dobiju kvalitetniji proizvod. Ima i onih oglasa u kojima se nude renomirane marke proizvoda za koje se ne navodi podrijetlo, a cijenom su znatno povoljniji nego u trgovini. Ne tvrdimo niti možemo tvrditi da su neki od tih proizvoda sumnjivi i upitne kvalitete, ali slučaj iz Srbije svakako poziva na oprez. Loše oprano rublje ćemo preživjeti, preživjet ćemo i bačen novac na takve proizvode, međutim, brine utjecaj takvih proizvoda na zdravlje
