Da se Bosna i Hercegovina, uz brojna prirodna bogatstva i kulturno-povijesne znamenitosti, ima čime pohvaliti i kada je riječ o gastronomskoj ponudi, svjedoči i na internetu objavljeni svjetski atlas hrane TasteAtlas. Dovoljno je da odete na www.tasteatlas.com i na pretraživaču upišete željenu destinaciju i pred vama će se na ekranu pojaviti karta s delicijama karakterističnih za određene dijelove države koju ste izabrali, bolje reći - sličica s prikazom toga jela, piše Večernji list BiH.
Ali to nije sve. Klikom na ponuđeno jelo otvorit će se njegova fotografija uz opis jela i svega što ga karakterizira. Na toj internetskoj stranici predstavljeno je više od 9000 jela, pića i raznih delikatesa iz svih krajeva svijeta. Na svjetski atlas hrane uvrštena su i dva jela tradicionalne hercegovačke kuhinje, i to pura i uštipci s lučnicom.
Zanimljivo, tko od znatiželjnih ljubitelja okusa odluči otkriti što je to pura s lučnicom, u atlasu na engleskom jeziku, uz autohtoni naziv jela na hrvatskome jeziku, stoji kako je to “tradicionalno hercegovačko jelo od kukuruznog brašna koje se melje u vodenoj mlinici. Nakon što je pura skuhana u vodi, može se preliti domaćim kiselim mlijekom, maslacem i češnjakom. Lagano, ali ukusno, ovo se jelo može konzumirati tijekom dana, bilo za doručak, ručak ili večeru. To je glavni sastojak hercegovačke kuhinje, koji je podigao mnoge generacije na tom području, simbolizirajući tradiciju življenja predaka u regiji”.
Svoje mjesto su iz Bosne i Hercegovine na karti svjetskih jela i pića našli i livanjski i vlašićki sir, banjolučki ćevapi te sarajevski burek. O livanjskome siru tako stoji kako je napravljen po švicarskoj i francuskoj tradiciji proizvodnje sira te kako je prvi put proizveden još daleke 1886. godine, a prvotno je napravljen samo s ovčjim mlijekom.
“Kasnije se proizvodnja promijenila, a dok mnoge industrijski proizvedene vrste sira danas sadrže samo kravlje mlijeko, neke lokalne, obiteljske tvrtke koriste kombinaciju ovčjega i kravljeg mlijeka. Ovaj tvrdi sir obično dozrijeva od šezdeset do osamdeset dana, po mogućnosti i više. Ovisno o starenju, konačni proizvod je od blijedo do tamnožute, a njegova tekstura i dalje je tvrda, ali elastična. Zahvaljujući jakom okusu i ugodnim aromama, sir je najbolje poslužiti kao predjelo, obično zajedno s dimljenim mesom i hercegovačkim vinima”.
Kada je riječ o gastroponudi iz Hrvatske, na karti su se našli, između ostalih, drniški pršut, benkovački prisnac, brudet, poljički soparnik, dinarski sir, sinjski arambaši, imotska torta, ali i neretvanska mandarina. Iz Srbije tu je svadbarski kupus, ali i Vasina torta...
Inače, kako je istaknuto, cilj je TasteAtlasa promovirati kulturu lokalnoga jela te informirati putnike i ljubitelje hrane o tradicionalnim jelima, lokalnim namirnicama i autentičnim restoranima, kako bi i na osnovi gastroponude lakše izabrali destinaciju koju će posjetiti i uz odmor uživati u novim okusima tradicije. •
