Do kraja 2018. godine Federacija BiH ispunila je tek 57 posto plana oko donošenja i provedbe odluka, smjernica, protokola o zaštiti prirode i okoliša, a koje je pred nju stavila Europska komisija kao uvjet pristupa BiH u članstvo EU-a. Problem neprovođenja zacrtanih smjernica i odluka koje se tiču ekološke zaštite leži dijelom u lošoj koordinaciji između resornih ministarstva te između vlada entiteta i Vijeća ministara BiH.
Nepoštivanje pravila
U godišnjem izvješću koje je federalnoj Vladi prezentiralo Ministarstvo zaštite okoliša i turizma Federacije BiH sugerira se na ovaj problem i kašnjenje zakona koji su davno trebali biti provedeni u praksi.
“Iako je ostvarena međuministarska suradnja, kao ozbiljan problem možemo navesti nedonošenje novog zakona o šumama, što je nadležnost Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, te zakona o kemikalijama i zakona o biocidima, što je nadležnost Federalnog ministarstva zdravstva.
Posljednji rezultati monitoringa usklađenosti donesenih okolišnih propisa s najvažnijim smjernicama Europske unije pokazuju da je u prosjeku postignut rezultat od oko 57 posto usklađenosti”, stoji u izvješću spomenutog ministarstva. Problem i dalje predstavlja nepoštivanje pravila o smanjenju zagađenosti zraka koje su u nekim županijama, kao što su Bosansko-podrinjska, Zeničko-dobojska i Sarajevska županija, iznad svih normi koje je zacrtao EU.
“Ne provode se obveze zagađivača zadane okolišnim dozvolama. Nadalje, postoje evidentni problemi s korištenjem nedopuštenih ili neodgovarajućih energenata u malim ložištima (kućanstvima) što, uz određene probleme zagađenja koja dolaze od prometa, predstavlja veliki problem, posebno u vrijeme tzv. temperaturnih inverzija i stabilnih meteoprilika u zimskom razdoblju.
U skladu s uspostavljenim sustavom, županijske vlade imaju obvezu izrade tzv. interventnih planova za slučajeve stanja prekomjerne zagađenosti po određenim parametrima i provođenja tih planova.
Pravilnik i propisi
Nažalost, do sada se nije ozbiljnije provodila ova zakonska obveza”, stoji u izvješću Federalnog ministarstva okoliša i turizma. Jedna od mjera koje će zabraniti emisiju štetnih plinova u zraku predviđena je u novom Zakonu o zaštiti okoliša, a to je da i odgovarajućim provedbenim propisima Federalno ministarstvo okoliša i turizma unaprijedi sustav procjene utjecaja na okoliš i izdavanje okolišnih dozvola te uspostavu registra zagađivača na način kako je to uređeno odgovarajućim smjernicama u zakonodavstvu EU-a, primarno smjernicom o industrijskim emisijama i smjernicom o procjeni utjecaja na okoliš.
“Na ovaj način u nadležnosti Federalnog ministarstva bili bi samo veliki zagađivači i oni pogoni i postrojenja za koje se radi procjena utjecaja na okoliš. Ovime bi se, uz odgovarajuće jačanje Federalne uprave za inspekcijske poslove, stvorili preduvjeti kvalitetnijeg i učinkovitijeg inspekcijskog nadzora”, upozoravaju iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma.
Spomenimo kako je pravilnik o registrima postrojenja i zagađivanjima, kojim se detaljnije regulira uspostavljanje i održavanje registra o postrojenjima i zagađivanjima, koji predstavlja osnovu za izvještavanje u skladu sa zakonskim obvezama i međunarodnim ugovorima, uključujući i one koje proizlaze iz Kijevskog protokola i Aarhuške konvencije o pristupu informacijama, pokrenut još 2007. godine.
Spomenutim pravilnikom propisuju se baze podataka o ispuštanju zagađivača, okolišnim dozvolama, o aktivnostima okolišne inspekcije i tvarima štetnim za zdravlje ljudi.
