Bosanski brdski gradić koji se smjestio u kotlini rijeke Stavnje uskoro bi mogao postati zlatna dolina. Riječ je o Varešu, gdje se, osim već započetih istraživanja koja bi tijekom dvije godine trebala dovesti do otvaranja rudnika olova, cinka i barita, radi na pripremama za moguće otvaranje rudnika kroma, a jedna austrijska tvrtka traži koncesiju kako bi se ponovno pokrenulo vađenje željezne rude, piše Večernji list BiH.
Pokretač gospodarstva
Iz svega navedenog vidljivo je kako bi tijekom idućih nekoliko godina ovaj gradić, smješten na nadmorskoj visini od 829 metara, mogao biti gospodarski pokretač ne samo županije kojoj pripada nego i cijele BiH, ali i regije. Načelnik Vareša Zdravko Marošević kaže kako je ponovno otvaranje rudnika u ovoj općini državni projekt koji će zahtijevati mnogo više radne snage nego što to može ponuditi Vareš i njegova okolina. “Već sada se osjete blagodati prvog projekta koji je pokrenula tvrtka Adriatic Metals, čiji je plan otvoriti rudnik olova, cinka i barita za manje od dvije godine. Naime, stručna radna snaga na istraživanjima dolazi izvana, međutim, pomoćni radnici su iz Vareša. Korist se već osjeti i na smještajnim kapacitetima, ugostiteljski objekti imaju više posla..., a tek su u tijeku istraživanja ovog rudnika”, navodi Marošević. Dodaje da će, kada rudnik počne s radom, zahtijevati velik broj radnika rudarske struke. Uz otvaranje ovog rudnika, ako dođe do realizacije i druga dva, imat ćemo ogromnu potražnju za rudarskom strukom i općenito obrtima. Naime, svaki rudar za sobom povlači još od osam do devet radnih mjesta, a problem je što već godinama sve manji broj djece upisuje obrtničke škole te je taj kadar deficitaran. “Mislim da je već vrijeme mlade usmjeravati na struke koje će nam otvaranjem rudnika biti potrebne”, poručuje Marošević.
Ako se ostvare zamisli i drugih dviju inozemnih tvrtki, od kojih je jedna pokrenula proceduru za rudnik kroma, a druga je zainteresirana za otvaranje rudnika željezne rude, potražnja za rudarima nadići će mogućnosti Bosne i Hercegovine. Podsjetimo, Miloš Bošnjaković, koji je ranije radio u sklopu tvrtke Adriatic Metals, osnovao je novu tvrtku te s partnerima počinje istraživanje rudnika kroma. Krom je kemijski element 6. skupine periodnoga sustava elemenata, vrlo tvrd, srebrnobijeli metal plavkasta odsjaja koji se može polirati (uglačati) do visokog sjaja. Nema mirisa ni okusa, a podatan je za kovanje. U dodiru s kisikom, zrakom ili vodenom parom prevlači se vrlo tankim slojem oksida otpornim na koroziju. Nije topljiv u dušičnoj kiselini i zlatotopci, sporo se otapa u hladnoj klorovodičnoj i sumpornoj kiselini, a u vrućima puno brže. Na povišenim temperaturama reagira s mnogim nemetalima. Daje zelenu boju smaragdu, a crvenu rubinu. Nije otrovan, ali su otrovni njegovi spojevi, posebice kromna kiselina i alkalijski dikromati. Najčešće se dobiva iz kromita (FeCr2O4), tehničke čistoće aluminotermijskim i silikotermijskim postupkom, a visoke čistoće elektrolitskim postupkom. Oko dvije petine svjetskih zaliha kroma nalazi se u Južnoj Africi, a značajni proizvođači su i Kazahstan, Indija, Rusija i Turska. Oko 15 milijuna tona kromove rude proizvedeno je u 2000. Rudnik dijamanata Udačnaja u ruskoj republici Jakutska proizvodi uzorke elementarnog kroma. Spojevi kroma imaju široku primjenu u metalurgiji i kemijskoj industriji. Inače, o bogatom nalazištu kroma u sjevernoj BiH pisalo se 2011. godine kad je britanska kompanija “Easter Miningl” objavila da je pronašla veliko nalazište vrijedno nekoliko stotina milijuna eura.
Adriatic dobio dozvole
Kad je riječ o rudniku olova, cinka i barita, kompanija Adriatic Metals PLC dobila je urbanističku dozvolu za područje projekta Veovača (površinski kopovi, postrojenja...) od Federalnog ministarstva prostornog planiranja.
– Ovo je bilo složen postupak dovršen marljivo sa svih strana i popločava put za buduća odobrenja potrebna za izgradnju projekta Vareš – navode iz kompanije. Dobivši odobrenje elaborata rezervata, okolišnu dozvolu i urbanističku dozvolu, tvrtka će se odmah prijaviti Federalnom ministarstvu energetike, rudarstva i infrastrukture za dozvolu eksploatacije, što je isključivo tehnički usredotočen postupak. – Uz to, tvrtka sa zadovoljstvom objavljuje da je preliminarna vodna dozvola za područje projekta Rupice (podzemni rudnik i s njim povezana infrastruktura) također zaprimljena od Agencije za vode rijeke Save. Ova dozvola nužan je korak u postupku dobivanja okolišne dozvole za Rupice, koja je na završnoj reviziji, nakon završetka javne rasprave – kažu iz kompanije. Direktor Adriatica Paul Cronin naveo je da je veoma zadovoljan što je postignut ovaj ključni korak u izdavanju dozvola uskom suradnjom bh. tima kompanije i značajnog broja Vladinih i komercijalnih čimbenika uključenih u proces. – Ovo jasno pokazuje snažnu podršku koju imamo sa svih razina vlasti u BiH i radujemo se nastavku naše bliske suradnje s Vladom, lokalnom zajednicom i komercijalnim dioničarima – kazao je.
Podsjetimo, Fridrih Kacer, jedan od najznačajnijih geologa u BiH, još u vrijeme Austro-Ugarske rekao je da je BiH izuzetno bogata rudama i mineralima, a vrijednost rude samo na dvama nalazištima u Varešu procjenjuje se na oko 1,5 milijardi KM.
