Stari zanati nekada su u semberskoj ravnici bili okosnica razvoja gospodarstva, a danas se na prste jedne ruke mogu nabrojati vrsni majstori koji su uspjeli očuvati tradiciju. Razvojem industrije i uvođenjem fiskalizacije više od 3000 zanatskih radnji ugašeno je, javlja FTV.
Nekad prepoznatljiva
Bijeljina je nekada bila grad zanatstva i to je bilo ono što je ovom gradu davalo prepoznatljiv ton. - Nakon fiskalizacije imali smo drastičan pad broja zanatskih radnji. Uvjeti rada uistinu su teški, poduzetničke vode su zahtjevne, neizvjesne, ali i zahvalne. U neka vremena prije pandemije, onaj tko je volio svoj zanat, ulagao je u sebe, svoju opremu, bio je bogat, samostalan ekonomski, sa sigurnom egzistencijom - kaže Mile Stević, predsjednik Zanatsko-poduzetničke komore. Od 2000 zanatskih radnji, tek desetak njih su stare. Većina od nekadašnjih zanata i zanatlija nestala je te danas rijetko tko zna čime su se točno bavili remenar, sarač... Radnju sa šest desetljeća dugom tradicijom bavljenja užarskim zanatom majstor Selim Šabanović naslijedio je od oca. Danas je jedini užar u sjeveroistočnoj BiH i jedan od posljednjih zanatlija koji prkose vremenu. - Ja sam jedini, kada je riječ o starim zanatima, koji još radi. Ima možda ponegdje još neki limar, ali danas je sve to industrija - ističe užar Šabanović za FTV dodajući kako tradiciju nema tko nastaviti. - Mladi teško ostaju na zanatima, odlaze i školovani ljudi jer nemaju perspektivu. Mi smo već u nekim godinama, a i ljubav čini svoje prema zanatu pa smo tu kako bismo očuvali neku tradiciju - kaže. No, ne izumiru samo stari zanati. Upisna politika bh. obrazovnih ustanova nije usklađena s realnim potrebama tržišta rada. S druge strane, nedostatak radne snage bilježi se u proizvodnim zanimanjima. - Upisnu politiku oblikuje plan razvoja, ekonomskog i suštinskog, duhovnog razvoja jedne sredine, zato ovdje treba napraviti dobar balans u tome što treba upisati u sljedećoj godini, to mora biti izbalansirano prema potrebi da se obrazuje određen broj kadrova za nastavak školovanja, ali također da se obrazuju i određena praktična zanimanja koja su potrebna ovom tržištu rada - pojašnjava Duško Đurić, predsjednik Aktiva ravnatelja srednjih škola regije Semberija. Masovnog iseljavanje radne snage iz BiH u zemlje EU-a dovelo je do manjka tisuća radnika u realnom sektoru.
Dnevnica 80 KM, ali...
Trenutačno deficitarna zanimanja su uglavnom u drvoprerađivačkoj industriji te građevinskom i zanatskom sektoru. Protekle godine voćari majevičkog kraja nisu uspijevali naći dovoljno radnika za berbu šljive unatoč dnevnici od 80 KM...
