Iako je vrijednost turske lire jučer tijekom dan blago narasla, to nije ni približno dovoljno kako bi se moglo zaključiti da se nazire kraj krize u ovoj zemlji. I dok se turski i američki dužnosnici preko medija prepiru i uvode sankcije jedni drugima, postavlja se pitanje kako će događaji u Turskoj imati utjecaja na BiH. Mnoge domaće tvrtke su izvozno orijentirane prema ovoj zemlji, imaju dugoročne ugovore i pitanje je sada što će biti s njima. Bosna i Hercegovina ima nekoliko značajnih poslova s Turskom, a najveći je izvoz mesa, ulja, šećera i brašna. Njihova vrijednost iznosi oko 300 milijuna maraka. Sreća u nesreći mogla bi biti to što je najveći od ovih poslova, izvoz mesa, ugovoren u eurima. Ostali su u turskim lirama. Poslovi koji su ugovoreni u lirama gotovo sigurno će propasti. Tijekom prošle godine ukupan izvoz bh. proizvoda u Tursku iznosio je 432 milijuna maraka, a ove godine BiH je trebala imati suficit u trgovinskoj razmjeni s ovom zemljom.
Kozarić optimističan
I dok mnogi predviđaju crne scenarije za bh. gospodarstvo zbog turske krize, to mišljenje ne dijeli bivši guverner Centralne banke BiH i profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu Kemal Kozarić. - Ne vjerujem da to može imati reperkusije na BiH. U BiH se neće povećati kamatne stope, čak očekujem i da se smanje. Morate znati i to da politika utječe na povjerenje banaka u BiH - zaključio je Kozarić za N1. Podsjetio je da Turska nije zadužena kod MMF-a, ali da je zadužena kod europskih komercijalnih banaka u iznosu od 340 milijardi dolara. - Recep Tayyip Erdogan, predsjednik Turske, ispoštovao je aranžman s MMF-om nakon što je postao premijer 2002. godine. U jeku financijske krize iz 2008. godine Turska se okrenula nekim drugim tržištima u Aziji, što joj je omogućio geopolitički položaj. To je pokazalo da Turska može amortizirati udare. Zato mislim da neće doći do kraha Turske jer Turska nije Grčka - rekao je Kozarić. Kozarić je za N1 podcrtao važnost neovisnosti Centralne banke Turske podsjetivši da je Erdogan kritizirao njezin status te je dodao: - Očigledno je da fiskalna politika nije bila pod kontrolom. Očigledno je da se tiskalo mnogo novca - istaknuo je. Njegovo mišljenje ne dijeli ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović. On je poručio kako kriza u Turskoj može imati ozbiljne posljedice na BiH i njezino gospodarstvo.
Šarović zabrinut
- Pomno pratimo događanja i za nas je vrlo važno da Turska stabilizira svoju ekonomiju i valutu. Jer, ako slabljenje valute potraje, imat ćemo negativne posljedice i na neke naše važne poslove. Za sada, ako ovo bude kratkoročno, neće nastupiti neka šteta. Ali, ako bude neka dulja destabilizacija, to bi bio crveni alarm za zabrinutost - kazao je Šarović. Tko je od ove dvojice dužnosnika u pravu, doznat ćemo u idućih nekoliko dana, vjerojatno i tjedana. U svakom slučaju, BiH mora početi tražiti nova tržišta na koja može plasirati robe koje izvozi u Tursku ako ne želi doživjeti velike poremećaju u izvoznim bilancama zbog ekonomskog kraha Erdoganove zemlje. •
