Hrvatski narodni sabor BiH odbacio je navode da su njegove predložene izmjene Izbornoga zakona, kojima bi se spriječilo preglasavanje Hrvata, neustavne te je dostavio odluku Ustavnoga suda BiH iz 2022. koji nije problematizirao taj prijedlog, piše Večernji list BiH. Bošnjački član Predsjedništva Denis Bećirović, koji je član SDP-a BiH, i niz dužnosnika probošnjačke "trojke", koja je u vlasti na državnoj razini, ocijenili su kako je prijedlog HNS-a BiH protivan Ustavu te da uvodi novu vrstu diskriminacije. U HNS-u BiH tvrde suprotno, navodeći kako se o njihovu prijedlogu izmjena Izbornog zakona, koji je čak 2022. prihvaćen u Domu naroda Parlamenta BiH, očitovao Ustavni sud.
Uvjet za EU
- Dio teksta izmjena Izbornog zakona o izboru članova Predsjedništva koji će se naći u proceduri pred Parlamentom BiH već ima "zeleno svjetlo" Ustavnog suda BiH - naveli su iz Hrvatskog narodnog sabora BiH. Pri tome su priložili odluku Ustavnoga suda BiH iz 2022. koji se, doduše, očitovao u povodu prigovora bošnjačkih izaslanika da je zakon neustavan i da je protivan interesima Bošnjaka. Ustavni sud odbacio je taj prigovor bošnjačkih izaslanika, no zakon nikada nije stupio na snagu jer ga, uz Dom naroda, u kojemu postoji nacionalni paritet, nije potvrdio donji Zastupnički dom državnog Parlamenta u kojemu bošnjačke stranke imaju većinu zastupnika. Treći dan zaredom u Sarajevu se na sastancima unutar radnih skupina vladajućih stranaka pokušava postići dogovor o trima zakona vezanim uz sukob interesa, zatim sudove BiH te izbornu reformu. Donošenje ta tri zakona uvjet je kako bi Europska komisija predložila bezuvjetnu preporuku Europskom vijeću za otvaranje pregovora s BiH. Hrvatska strana inzistira da se izmjenama Izbornog zakona, uz osiguranje transparentnog izbornog procesa, spriječi preglasavanje ovoga naroda od tri i pol puta brojnijih Bošnjaka. U četiri navrata je glasovima bošnjačkih birača za hrvatskog člana državnog vrha biran Željko Komšić. Nova vladajuća većina koju, uz vodeću hrvatsku stranku HDZ BiH i srpsku stranku SNSD, čine i tri probošnjačke stranke - SDP BiH, Naša stranka i Narod i pravda, se u dokumentu o uspostavi vlasti obvezala provesti izborne reforme kako bi se otklonilo preglasavanje Hrvata i spriječila diskriminacija manjina i građana u skladu s presudama Europskog suda za ljudska prava (ESLJP). Bošnjačke stranke inzistiraju sada da te izmjene Izbornog zakona uključe i provedbu presuda ESLJP-a, dok pak hrvatske smatraju kako za to nema uvjeta jer bi to podrazumijevalo i izmjenu Ustava zemlje koji nikada nije mijenjan zbog nepostojanja dvotrećinske većine u Parlamentu BiH od potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma 1995., čiji je Ustav sastavni dio. Predsjednik HDZ-a 1990. Ilija Cvitanović ocijenio je pak jučer kako je izmjena Izbornog zakona i sprječavanje preglasavanja Hrvata ključan za stabiliziranje odnosa u BiH te korak naprijed u izbornoj reformi.
Cvitanović: Ključno pitanje
- Izmjene Izbornog zakona koje se odnose na Predsjedništvo Bosne i Hercegovine i eliminiranje nelegitimnog Komšića te svih mogućih komšića ključno je političko pitanje za stabilnost BiH. Ni jedno političko pitanje za nas nije na toj razini. Apsolutno smatramo da nema prostora za manipulacije, za laganje, za izbjegavanje dogovora, nego da hitno moramo završiti izmjenu Izbornoga zakona i učiniti hrvatski narod ravnopravnim u BiH. Svi oni koji zlonamjerno, u cilju da do toga ne dođe pokušavaju spinovati da je riječ o koraku unatrag, lažu. Ovo je najvažniji iskorak za stabilnost i dugoročnu održivost BiH - rekao je Cvitanović. Dodao je kako se Hrvati zauzimaju i za izmjene Ustava BiH kako bi se otklonila diskriminacija prema manjinama, no da te izmjene trenutačno nisu realne. Nastranu pojedinačni, politički, nacionalni ili drugi interesi, u BiH je za bilo kakav iskorak važno poštivati odluke njezinih institucija. A napose odluke Ustavnoga suda BiH. Koje se pak iz političkoga Sarajeva ignoriraju kada to ne odgovara tamošnjoj agendi, a onda se pak zdušno čelnika RS-a Milorada Dodika optužuje za državni udar. "Mineri" ustavnoga poretka i odluka institucija BiH itekako su aktivni i u političkom Sarajevu posljednjih dana.
