Politička kriza u kojoj se trenutačno nalazi BiH može otići u različitim smjerovima ovisno o postupcima domaćih aktera, ali i međunarodne zajednice. U svakom slučaju, ovo je veliki izazov za sve, piše Večernji list BiH.
Prizivanje stranaca
Mnogi predviđaju da će u iduća dva mjeseca, odnosno do isteka roka koji je Narodna skupština Republike Srpske ostavila za usvajanje zakona kojim bi domaći suci zamijenili strane u Ustavnom sudu BiH, biti nastavljeno održavanje tenzija i sukoba. Što je i potvrđeno prošlog tjedna odlukom o izboru članova SIP-a. Stavovi su sada i udaljeniji, pa scenarij po kojem bi se iz krize izašlo unutarnjim dogovorom, malo je vjerojatan. Ipak, bilo bi to, nedvojbeno, najbolje rješenje, i to ne samo za izlazak iz ove krize već za budućnost BiH općenito. Unutarnji politički dogovor nešto je izgledniji ako međunarodni pritisak bude konstruktivniji i konkretniji. U protivnom, male su šanse da se ovaj najpoželjniji scenarij ostvari jer niti u Sarajevu ima spremnosti da se razgovara o novom zakonu o Ustavnom sudu BiH niti u RS-u žele odstupiti od zaključaka entitetskog parlamenta. No, ovih dana i političari su zaokupljeni globalnim problemom, pandemijom koronavirusa, pa su i politička prepucavanja malo rjeđa.
Ustrajnost srpske strane s jedne i odbijanje bošnjačkih političara da uđu u dijalog o promjeni strukture Ustavnog suda BiH s druge vjerojatno će značiti dugotrajnu političku i institucionalnu krizu. Nepopustljivost u stavovima dovest će do blokade svih procesa na državnoj razini, uključujući europske integracije. Već je to i na sceni posljednjih dana, osobito nakon spornog izbora članova SIP-a. Posljedice bi prvi mogli osjetiti zaposleni u državnim institucijama jer bi mogli u travnju ostati bez plaća i naknada, a upitno je i financiranje cijeloga državnog sustava. Usvajanje ovogodišnjeg proračuna neizvjesno je, baš kao i usvajanje odluke o privremenom financiranju za sljedeća tri mjeseca. Automatsko produljivanje privremenog financiranja na razini prošlogodišnjeg proračuna vrlo je sporno. Tu su i brojni drugi problemi koji proistječu iz nefunkcioniranja državnih institucija. Političko Sarajevo priziva intervenciju međunarodne zajednice. Prema njihovim željama, OHR bi kaznio, Tužiteljstvo procesuiralo Dodika, Zorana Tegeltiju i ostale dužnosnike iz RS-a u državnoj vlasti, a onda bi na njihovo mjesto došli “kooperativni Srbi”. Drugim riječima, otvorio bi se prostor za povratak SDS-a i PDP-a u državnu vlast. Čelnici ovih dviju stranaka značajno su reterirali u stavovima proteklih dana. Slučajno ili ne, da zaokreta je došlo nakon razgovora sa zapadnim diplomatima u BiH. Ovakav scenarij dugoročno bi produbio političku krizu jer bi se prekinula bilo kakva komunikacija i suradnja među strankama koje imaju najveće povjerenje bošnjačkoga i srpskoga naroda te parlamentarne većine.
Korak unatrag
Međunarodni intervencionizam vjerojatno bi doveo i do kasnijih blokada u funkcioniranju institucija jer trenutačno ne postoji mogućnost da druga politička opcija, osim SNSD-a, zauzme srpska mjesta u državnom Domu naroda, bez kojeg je nemoguće donositi odluke u parlamentarnoj proceduri. Sigurno su toga svjesni i u međunarodnim krugovima, pa je malo vjerojatno da će poduzeti radikalne mjere, poput potpunoga isključivanja Dodikove stranke ili njega iz vlasti. Bio bi to korak unatrag i u odnosu na politiku jačanja suvereniteta Bosne i Hercegovine, koju formalno zagovaraju. •
