Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen započela je u nedjelju u Skoplju četverodnevnu balkansku turneju na kojoj će, osim Sjeverne Makedonije, u utorak posjetiti još Kosovo i Crnu Goru, a zatim odlazi u Srbiju i Bosnu i Hercegovinu. Jedino nedostaje Albanija, ali samo zato što je nedavno u Tirani održan summit Berlinskog procesa, na kojem je čelnica Komisije prvi put predstavila europski plan za gospodarsku rast zapadnog Balkana, kojem je cilj osnažiti zapadnobalkanska gospodarstva i tako ih pripremiti za najavljeno i obećano proširenje Europske unije na Balkan.
Za reforme i investicije na zapadnom Balkanu Europska unija pripremila je šest milijardi eura, od kojih će dio biti nepovratna sredstva, a dio povoljni krediti, no financiranje će ovisiti od uspješnog provođenja reformi. Europski plan za gospodarsku rast Balkana počiva na četiri stupa. Prvim se gospodarstvima zemalja u regiji želi osigurati bolji pristup zajedničkom tržištu, drugi se odnosi na gospodarsku suradnju u regiji, treći na reforme, osobito u području pravosuđa i borbe protiv korupcije, dok četvrti osigurava financijska sredstva za investicije i reforme.
Predsjednica Komisije pozvala je u Skoplju nakon susreta s makedonskim premijerom Dimitrom Kovačevskim na prihvaćanje ustavnih promjena, koje su jedan od uvjeta za nastavak približavanja Sjeverne Makedonije Europskoj uniji. Ursula von der Leyen time otvoreno lobira za makedonsko prihvaćanje bugarske ucjene. Bugarska od Sjeverne Makedonije zahtijeva priznanje bugarske nacionalne manjine, čime uvjetuje deblokadu makedonskog pristupnog procesa. Za to je vladajućima u Skoplju potrebna potpora dvotrećinske većine, koju nemaju, s obzirom na to da glavna opozicijska stranka VMRO-DPMNE ne prihvaća ustavne promjene i odbacuje "bugarski diktat".
Balkanska turneja šefice Europske komisije odvija se u osjetljivom trenutku i za Ursulu von der Leyen i za Balkan. Šefica Komisije i dalje je izložena snažnim kritikama zbog, kako je optužuju, jednostrane potpore Izraelu, dok se Balkan još oporavlja od eskalacije krize između Srbije i Kosova, do koje je došlo nakon što je Srbija na sjever Kosova uputila naoružanu paravojnu postrojbu s golemom količinom oružja koja je trebala potaknuti pobunu kosovskih Srba, što stalne beogradske provokacije sa "srpskim svijetom", pozivanja Milorada Dodika na stvaranje jedinstvene "velike srpske države" na Balkanu koja bi se sastojala od Srbije, Crne Gore i Republike Srpske i stalno izazivanje političke krize u Crnoj Gori stavlja u posve novi kontekst.
Njemačka, Francuska i Italija uzvraćaju na taj izazov zahtjevom Beogradu i Prištini da najkasnije početkom sljedeće godine normaliziraju odnose. Priština treba pristati na formiranje "Zajednice srpskih općina" na sjeveru Kosova, dok Srbija mora prihvatiti neovisnost Kosova, što Aleksandra Vučića dovodi u krajnje nezgodnu poziciju.
